Glavna arrow Forum
 Forum početna
 SuperBosna.Com
       Bosna kroz istoriju
Niste ulogani
SuperBosna.Com  
moderira:  Saka
Forum lista Nova tema Trazi Odgovori Skoči na forum: 
Rasiri poruke Raširi poruke   Zbij poruke Zbij poruke
Autor Tema: Bosna kroz istoriju Čitano
Autor: anonimac
Datum: 28-Jun-2008
Vrijeme: 22:13:15

Skijaš
Naidjoh na stare fotografije o Bosni i Hercegovini pa da pogledamo kako je to izgledala nasa Domovina u neka stara vremena.
http://img403.imageshack.us/img403/2356/bosanskanarodnanosnjakx9.jpg
Bosanska narodna nosnja
http://img108.imageshack.us/img108/7619/bosanskokolobz5.jpg
Bosansko kolo
http://img108.imageshack.us/img108/2793/bosanskaumjetnickaglazbrq7.jpg
Bosanska umjetnicka glazba
http://img122.imageshack.us/img122/2530/grupans1.jpg
Bosanski zenski ansambl muzike pjevanja i plesa "Sofia"
http://img235.imageshack.us/img235/3269/domzasirocadubluciik1.jpg
Sirotinjski dom za djecu u B.Luci
381
Odgovori na temu Prijavi loš post
   Autor: anonimac
Datum: 2008-06-29
Vrijeme: 11:45:24

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img208.imageshack.us/img208/1353/20wf7.jpg
Karta Slovenije,Hrvatske i Bosne sa dijelom Dalmacije Amsterdam,1640,po Mercatovoj karti iz 1589.godine

http://img480.imageshack.us/img480/1053/79bf.jpg
Hrvatska i Bosna oko 1590.godine
nepoznati autor,mozda Cornelius de Jode,Antwerpen
Povijesni muzej Hrvatske,Zagreb
Na lijevoj strani austrijski car Rudolf ( 1576-1608 ), na desnoj turski sultan Murat 3.(1574-1595)

http://img488.imageshack.us/img488/3456/84cq.jpg
Veliki vezir Mehmed-pasa Sokolovic (1505-1579),najpoznatiji Bosanac u tursko doba
(zbirka Baltazara Bogisica u Cavtatu)

http://img488.imageshack.us/img488/7523/97hw.jpg
Sarajevo,nepoznati autor 17.stoljece

Editovao: anonimac, 2008-06-29 11:49
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 249

  ->  Autor: Johnny
Datum: 2008-06-29
Vrijeme: 13:29:39

Fantom slobode
RE: Bosna kroz istoriju
A şto je Bosna predstavljena kao žena, a Hrvatska kao vitezˀ On çuçi pred Austrijom, a ona na koljenima pred Sultanom. Zanimljivo, zanimljivo.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 220

  -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-06-29
Vrijeme: 13:59:40
RE: Bosna kroz istoriju
Neke slike govore vise od rijeci.
Vitez(Hrvatska) koji kleci pokorno ocekuje neko priznanje i zahvalnost za vjecnu odanost(jednom,jedinom i vjecnom gospodaru) a zena(Bosna) na koljenima,moli,kumi u zelji da svima ugodi,zabrinuta za svoje sinove i potomstvo.
Ova slika govori vise o njenom autoru za kojeg pretpostavljam da je zapadni putopisac i hronicar,savremenik toga vremena koji slikovito docarava tadasnja,bogami i sadasnja a i buduca vremena,odnose prema(silama) drzavama i njihove odnose prema suznjima(malim drzavama)od kojih svaka ima svoje motive,zelje i nadanja.
A Bosna kao metafora sa zenom je zaista jedinstvena,
lijepa,prokleta,bez mira i spokoja i sva u zelji da dosanja taj nedosanjani san i ima svoga djuvegiju i
skladan brak i da napokon podize potomstvo u miru i
blagostanju koje se nakon toliko godina jednom mora i ostvariti i da ta ista zena(Bosna)napokon bude voljena,mazena i pazena i da joj se vec jednom to njeno potomstvo oduzi za sve ono sto je ona ucinila za njega i ostavila im u amanet da se pamti i pocituje,vaslavu i cest.Amin.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 245

  -> -> ->  Autor: Johnny
Datum: 2008-06-29
Vrijeme: 14:19:56

Fantom slobode
RE: Bosna kroz istoriju
Ovo vişe aludira na onu poznatu, Bosna je şutke pala.

Ideja kako je Bosna kao miraz data Sultanu, kako je bez borbe pala, kako je bosanski narod (bogomili) izdao krşḱanstvo i svoju zemlju u miraz dao Turcima. S druge strane hrvatski vitez se branio, bla bla bla, vjerno služi svom Caru, kod njih nema miraza, davanja hrvatske zemlje Austriji jer je to svakako jedno. A Bosna je bila katoliçka pa onda muslimanska. Naravno sve nacrtano iz ugla zapadnog putopisca. Ovo je çisto zapadni, austro-ugarski diskurs i poimanje Bosne.

Nego da se vratim tvom opisu, oslikava mi pomalo i sadaşnjicu kao i proşlost zemlje nam.
Zaşto kažeş da je Bosna prokleta ženaˀ Primjeḱujem da u tvom poimanju Bosne ima dosta nekog usuda, nekog proklestva, zla. Zaşto je to takoˀ

U mom vigjenju Bosne kao žene (zaista Bosna se jedino predstavlja kao žena, ni Srbija ni Hrvatska se ne predstavljaju tako), ona je PONOSNA i kad kleçi, ona je jaka, ona je dostojanstvena, ona je gorda. Ne znam BL, ja imam samo pozitivne atribute prema Bosni (i Hercegovini), nikad mi nije palo na pamet da u Bosni vidim proklestvo i usud.

Dalje kažeş Bosna kao žena SANJA nedosanjani san da ima svog gjuvegiju. Ko je gjuvegijaˀ Srbija, Hrvatska, Turska, Austrija, Europska Unija. Zanimljiv izbor rijeçi BL. Izgleda osjeḱaş isto kao i ovaj zapadni slikar, Bosna je miraz, ona se daje nekom, ona se poklanja, pa bila to Turska, Austrija, Srbija ili Hrvatska svejedno.

Iz mog ugla gledanja Bosna nije neşto şto se poklanja bilo kome, ona je neşto şto se ljubomorno çuva od bilo koga.

A joş mi jedna stvar pade na um, Sultanova sablja nije isukana, on ne SUDI Bosni, daje joj adhnamu, çini mi se. Vitez ima isukanu sabljuˀ Traži li on od svog Cara dozvolu da silom (sabljom) povrati Bosnu u okrilje Careve kruneˀ

Editovao: Johnny, 2008-06-29 14:25
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 247

  -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-06-29
Vrijeme: 14:43:01
RE: Bosna kroz istoriju
Spominjemo Bosnu kao zenu a ne kao djevicu,sto znaci da je ona izgubila nevinost i mi uporno zelimo da sakrijemo to od ociju javnosti.
Iz te zabranjene ljubavi(prije braka)ce se nesto izroditi i to vise necemo moci sakriti jedino da ne pocinimo cedomorstvo i zauvjek ukaljamo obraz i postenje.
Naravno bez obzira na to mi je i dalje volimo jer znamo da nije prekrsila obicaje i moral vec je napastvovana ili silovana a tu vec postoje arsini kojima mozemo sacuvati njen obraz i dostojanstvo.
Sa obzirom na to mi cemo je ponovo opremiti i okititi dukatima kao dostojnu udavacu mada mislim da cemo veliki miraz morati pripremiti no to vec zavisi od mladozenje i njegovih mentora.
Sve u svemu zelim joj srecu i uspjeh jer me se to itekako tengirati jer je i ja smatram svojom majkom jer sam odrastao u njenom krilu i koja me je stitila i branila od nemila i nedraga i za to cu joj zauvjek biti zahvalan,odan i trudicu se da njeno ime i dobrotu prenesem i ovdje na zapadu jer se njenim imenom i moja malenkost izdize iznad prosjeka u ocima hladnokrvnog zapada.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 254

  -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 05:03:57

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Da se ne radi u Kraljici Katarini?
Da ne moli Sutana za svoju djecu?
Zanimljivo,zanimljivo......
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 224

  -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-07
Vrijeme: 18:48:26

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://content.answers.com/main/content/wp/en/a/ae/Katarina-1-.JPG
Posljednja bosanska kraljica Katarina Kosaca Kotromanjic

http://img96.imageshack.us/img96/9836/palat2rc4.jpg
Natpis na grobu u rimu poslednje bosanske kraljice Katarine Kosaca-Kotromanic, ciji grob danas mozete posjetiti u Rimu u crkvi Sv.Marije (Ara coeli).

http://img346.imageshack.us/img346/1530/aracoeliuu0.gif
http://img185.imageshack.us/img185/6201/aracoeli2rr1.jpg
Ara coeli

Katarina Kosača-Kotromanić je rođena u Blagaju 1425/26 kod Mostara

Brak sa Stjepanom Tomašom Kotromanićem

Katarina i kralj Stjepan Tomaš su se vjenčali 1446.
Na svečanosti je bio prisutan i njen otac vojvoda Stjepan Vukčić Kosača.
Herceg Stjepan, u to vrijeme najmoćniji bosanski velikaš, se borio za stabilnost Humske zemlje u sastavu Bosanskog Kraljevstva, bio je vjeran bosanskoj kruni i dinastiji bosanskih kraljeva Kotromanića. Međutim, u vrijeme represije kralja Tomaševića nad pripadnicima Crkve bosanske, pred kraj Bosanskog Kraljevstva, Herceg Stjepan je stao u zaštitu bosanskih heretika, što je dovelo do nesuglasica na relaciji s bosanskom krunom. Tomašević, željan dokazivanja i krune koju je zatražio od Pape, počeo je sprovoditi teror nad hereticima. Kasnije su odnosi između Kosače i Tomaševića izglađeni, što je zabilježeno u pismu Hercega Stjepana Mletačkoj Republici od 1. decembra 1461. godine. Stjepan Kosača je ranije dao svoju kćer za Stjepana Tomaša Kotromanića, koji je ranije bio oženjen krstjankom Vojačom. Princ Stjepan Tomaš Kotromanić je postao kralj Bosne i s kraljicom Katarinom je imao dvoje djece: Sigismunda i Katarinu. To su ustvari polubrat i polusestra Stjepana Tomaševića, koji je bio sin kralja Tomaša i krstjanke Vojače.
Stolovali su u Kraljevoj Sutjesci.


Osmanlijsko osvajanje i bijeg


Osmanske osvajačke sile su nadirale s istoka i kralj je okončao svoj život braneći Bosnu. Djeca Sigismund i Katarina su pali u tursko zarobljeništvo. Osmanlijsko osvajanje Bosne je zateklo kraljicu majku Katarinu u Kozogradu iznad Fojnice. Iako je grad bio opsjednut, uspjela je pobjeći i povukla se na Kupres. Tu je okupljala snage za odbranu Bosne. U to vrijeme je na Kupresu u mjestu Vrila (danas Otinovci) dala sagraditi crkvu Presvetog Trojstva. Kad se turskim osvajanjima nije moglo odoliti ni na Kupresu, kraljica se preko Konjica i Počitelja zajedno s kraljevskom pratnjom povukla do Stona a zatim do Dubrovnika. Legenda kaže da je kraljica i kraljičina pratnja izbjegla osmanlijsku potjeru tako što je sve konje naopako potkovala. U Dubrovniku je pohranila mač svog pokojnog muža bosanskog kraljevskog roda Kotromanića, Stjepana Tomaša Kotromanića. Taj mač je pohranila "pod zavjetom, da se on dadne njezinu sinu Šimunu, kad se oslobodi turskog ropstva", kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje. I Dubrovnik je bio pod turskom prijetnjom. On je jakom diplomatskom aktivnošću i dobrim diplomatskim vezama sa zapadnim zemljama te velikom otkupninom uspio očuvati svoju nezavisnost i slobodu, a kraljica Katarina je morala otići iz Dubrovnika i došla je u Rim, gdje je sve do svoje smrti "radila na oslobađanju svoje zemlje i obrani svoje vjere". Mlada kraljica Mara, druga bosanska kraljica u to vrijeme, žena Stjepana Tomaševića, pobjegla je preko Kupresa u Hrvatsku nadajući se utočištu, ali tamo ju je zarobio i orobio hrvatski ban Pavao Speračić, ljuti neprijatelj posljednjeg bosanskog kralja Tomaševića. Nako što se spasila tamnice, uspjela je pobjeći do Dubrovnika. U Dubrovniku je kraljici onemogućeno da vrati blago svoje porodice koje se tradicionalno čuvalo u dubrovačkom trezoru. Tako je potpuno razočarana u prijatelje po vjeri iz Hrvatske odlučila da ide u mletački Split, nakon čega odlazi svojoj majci u Ugarsku.

Katarininu djecu Sigismunda i Katarinu su Osmanlije odveli na dvor u Istanbul, gdje su primili islam. Sigismund je u Osmanlijskom carstvu napravio veliku karijeru i dobio je titulu sandžak-bega od Karasija. Prelaskom na islam uzeo je ime Ishak, ali je i nakon toga po ocu nazivan "Kral Ogli" (kraljević). Nikada se nije vratio staroj vjeri. Kraljica Katarina je u svojoj oporuci napisala, kako svoju zemlju Bosnu ostavlja svojoj djeci u nasljedstvo pod uvjetom, da se vrate vjeri svojih pradjedova, katoličkoj vjeri. Ukoliko se ne vrate na katoličku vjeru, tad je svoje zemlje ostavila u nasljedstvo Svetoj Stolici, Vatikanu, koji može njom upravljati po svojoj mudrosti.

Smrt
Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić je umrla 25. oktobra 1478. godine u Rimu. Njeno tijelo je položeno na počasno mjesto u crkvi Ara-Coeli u Rimu, a njene plemenite ljudske i vjerske vrline su joj posebno priznate, kad je proglasena blaženom. Dan njene svetkovine je 25. oktobar. Tu svetkovinu slave katolici, posebno franjevci Bosne i Hercegovine.

Editovao: anonimac, 2008-07-07 18:52
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 209

  -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 02:21:48

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Vladari u Bosni i Hercegovini

1154-1163: Prvi poznati Bosanski "Ban", je bio Ban Boric;
1180-1204: Ban Kulin,
1204-1214: Ban Stjepan Kulinovic, ciji je sin bio poznat kao Ban od Usore,
1214-1254: Ban Matej Ninoslav,
1254-1260: Ban Prijezda I. Kotroman,
1260-1299: Dinastijske bitke izmedju Bosnjaka i Hrvata,
1280-1287: Ban Prijezda II. Kotromanic,
1287-1314: Ban Stjepan I. Kotromanic,
1314-1354: Ban Stjepan II. Kotromanic,
1354-1377: Ban Tvrtko I. Kotromanic,
1377--------: Ban Tvrtko se proglasava kraljem od Bosne, Dalmacije, Srbije, itd.
1377-1391: Kralj Tvrtko I. Kotromanic,
1391-1399: Kraljica Jelena Gruba,
1397-1410: Kralj Stjepan Ostoja,
1410-1420: Kralj Stjepan Ostojic,
1420-1443: Kralj Tvrtko II Tvrtkovic,
1443-1461: Kralj Sjepan Tomasz,
1461-1463: Kralj Stjepan Tomasevic,
1463--------: Bosna pada pod Tursku vlast,

Kosace upravljaci u Hercegovini - Hum
Nepoznato - do 1392 Vlatko Vukovic
od 1392 do 1435 Sandalj Hranic
Kosace upravljaci u Hercegovini - Hum
od 1435 do 1466 Stjepan Vukcic Kosaca (Herceg Stjepan)
Kosace upravljaci u Hercegovini - Hum
od 1466 do 1481 Vlatko (Herceg)

od 1443 do 1461 Stjepan Tomas
od 1461 do 1463 Stjepan Tomasevic
(Nosio titulu ban do 1377, i poslije postao kralj).
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 193

  ->  Autor: bobo771
Datum: 2008-06-29
Vrijeme: 15:49:36
RE: Bosna kroz istoriju
Lijeoe su fotografije osim sirotinjskog doma jer me podsjeca na nesto sto nemogu sada komentarisati.Hocu da kazem ova slika sa AUSTRISKIM carem i vitezom gdje ga moli da ide nazad svojoj kuci a sa desne strane gdj moli zena da ne udara sa velikom vojskom na drugu stranu jer izginuce mnogi mladi ljudi , ali sada vi meni recite koja je vojska i sa jedne i sa druge strane.
Vidim na jednoj strani su Austrougarski CAR a na drugoj Turski sultan.
Mislim da iz Austrije nema niko a tako ni iz Turske
Oni su pofatali( i na jedno i na drugoj strani)mldez pa da se borimo.po zavsetku boja Jedan ode u austriju a drugi u tursku. Hrvata i Bosanaca nema jer su oni izginuli,PO TUDJOJ GUZICI 1000 SCAPOVA.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 197

  ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 05:08:15

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img155.imageshack.us/img155/6802/filip8hl.jpg
Bosanac Filip Lastric (1700-83)
bio je teolog i historicar.
Izdao je mnogo popularnih teoloskih djela.
Kao provincijal bosanskih franjevaca branio je
historijsko pravo provincije Bosne Srebrene.
Napisao je knjigu: Pregled starina Bosanske provincije,
izdatu u Veneciji 1762.
Drugo izdanje 1776. u Ankoni,prvu stampanu knjigu o Bosni koju je napisao jedan bosanski autor.

Zaista koliko je planina i dolina
u Bosni toliko se gotovo moze naci rudnih nalazista,istina,neiskoriscenih,
zbog tajne drzavne politike.
Usudio bih se reci da u kraljevini Bosni
ima i minerala svake vrste i tesko bih vjerovao
da postoji neka kovina koje ne bi bilo u utrobi bosanskog tla.
Ipak u velikim kolicinama se vadi zeljezo,izradjuje celik i izvozi u strane zemlje.
Isto tako,ovdje ima, u manjoj mjeri, i arsenovog sulfida o zive.
Napokon, u Gornjim i Donjim Solima i na drugim mjestima nalaze se bunari koji daju obilnu slanu vodu, sto se sjaji zelenozuckastom bojom.
Kad je prokuhaju na vjestacki nacin,
daje tako bijelu sol, da je nikad ne bi razlikovao
od bijelog secera da je ne okusis,
takve soli ima na mnogo mjesta.
Mnogi su povjerovali da ima mjesta gdje bi se mogli otvoriti rudnici kamene soli,
a isto tako i sumpora i razlicitih kovina,
ali politika,kako je vec receno,onih koji vladaju,nalaze da se o tom potpuno suti.
Ukratko receno: Bosna posjeduje sve potrebno za prijatan ljudski zivot,a obiluje onim cime se moze napuniti vladarska blagajna.
Filip Lastric,1765.

http://img450.imageshack.us/img450/9062/23ys1.jpg
Bosanski begovi
F.Kanitz,Ilustrirte Zeitung 15.01.1876.
( nacrtano 1858 )

http://img450.imageshack.us/img450/2435/71ew.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 204

  -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 05:15:09

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img489.imageshack.us/img489/8913/a7xq.jpg
Kamengrad(gradic u Bosni)drvorez,Benedikt Kuripesic, 1530.

http://img463.imageshack.us/img463/2043/38dp.jpg
Grad Kljuc,Benedikt Kuripesic, 1530.

U subotu 3.septembra krenusmo iz Golesa,pa iduci preko visokog brda,dodjosmo do carskog bunara,koji je tako nazvan zato sto je turski car otprilike prije 74 godine,kad je napao Bosnu i sa cijelom svojom svitom dosao do tog bunara,tu je zastao i dalje nije isao,vec je poslao svoje pase s vojskom protiv grada Kljuca.Oni pobijedise bosanskog kralja,koji se bio zatvorio u gradu Kljucu i uzese Kljuc i Kamengrad.

Benedikt Kuripesic, 1530.

http://img482.imageshack.us/img482/6135/49wb.jpg
Visegrad,Kuripesic 1530
http://img482.imageshack.us/img482/2280/50nt.jpg
Austrijska delegacija,Joseph Freiherr von Lamberg i Nikola Jurisic,pred Gazi Husrevbegom ,Kurpesic 1530

http://img480.imageshack.us/img480/7049/66gq.jpg
Krupa
http://img461.imageshack.us/img461/5355/116qz.jpg
Sarajevo,panoramski prikaz,F.N.Sparra de Banstrorf,1697.godine,ratni arhiv Bec
http://img461.imageshack.us/img461/2599/109fl.jpg
Bihac,Valvasor,1689.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 171

  -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 06:07:01

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img389.imageshack.us/img389/9311/grb7nk.jpgGrb Bosne,Cristofor Zafranovic,Stemantografija,Bec 1741

http://img310.imageshack.us/img310/6880/031gg.jpg
Basibozici u kahvani u Trebinju
F.Kanitz Ilustrite Zeitung 1858.

http://img275.imageshack.us/img275/3540/jah4kr.jpg
Raja placa porez mudiru F.Kanitz Ilustrite Zeitung 1858
http://img420.imageshack.us/img420/7960/32xw.jpg
Bosanski dervis poziva na borbu protiv Crnogoraca
F.Kanitz Illustrirte Zeitung,25.5.1861

http://img420.imageshack.us/img420/9499/56vx.jpg
Prelaz bosanskih basibozuka kod Trebinja
F.Kanitz Illustrirte Zeitung,1861

http://img18.imageshack.us/img18/3784/hercegovina0gz.jpg
Vodje hercegovackih ustanika
F.Kanitz,Illustrirte Zeitung 19.7.1862.
Majo Vukalovic,Simo Matanovic,Vasilije Ujanovic,Jole Vukanovic,Bogdan Vukalovic,Luka Vukalovic,Jovan Djuranov,Mitar Mercep i Mihajlo Ljubibratic

http://img200.imageshack.us/img200/4792/16dy4.jpg
Bosanski trgovac
Th.Valeron,Le Tour du Monde,1870

http://img200.imageshack.us/img200/103/22cd1.jpg
Bosanska plesacica
Th.Valeron,Le Tour du Monde,1870

http://img182.imageshack.us/img182/8503/sarajevo2qm.jpg
Sarajevo
Iz knjige Schweiger Lerchenfelda,1878

http://img349.imageshack.us/img349/6875/mostar1ub.jpg
Most na Neretvi u Mostaru
J.J.Kirchner.Iz knjige Schweiger-Lerchenfelda:Bosna,zemlja i stanovnistvo 1878

http://img231.imageshack.us/img231/3738/travnik1tx.jpg
Travnik
J.J.Kirchner
Iz knjige Vjekoslava Klaica
Bosna,1878.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 208

  -> -> ->  Autor: Kevser vrelo
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 09:05:45

Mostarac
RE: Bosna kroz istoriju
Ovaj, Sarajvo, jel bilo tu sta drugo osim dzamija?

Svaka kuca izgleda imala svoju dzamijulol

BL, Pomoz Bog, sta je ovo, vise ih bilo nego danas..dobro je, znaci moze biti i gore..
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 173

  -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 10:04:45
RE: Bosna kroz istoriju
Bog ti pomogo bistri moj izvore.
Kako se ti mene vazda sjetis,bas lijepo od tebe.
A sto se tice djamija ima ih masala i neka ih,
ako se ima para neka se grade vjerski objekti,
steta je samo ako zvrje prazni.
A kad smo vec kod vjerskih objekata u jednom postu Johnny mi rece da vi muslimani nepridajete veliki znacaj vjerskim objektima (kao mi Hriscani kojima je Crkva svetinja) i da se vjerski obredi mogu vrsiti i u podrumima kao sto se vecinom praktikuje na zapadu.
Zato i moje veliko cudjenje da se u svakom vecem gradu u Bosni nalazi veliki broj djamija.
Recimo u BL u gradu ih je bilo deset naspram tri crkve
a poznato je da je BL kao grad(da nepomonjem sva sela oko BL)sa vecinskim Pravoslavnim stanovnistvom i da bi taj razmjer trebao biti obrnut ali kao sto vec reko i te tri crkve u gradu su bile sasvim dovoljne da zadovolje duhovne potrebe Pravoslavnog stanovnistva u BL.
Doduse znam i to da u BL nema ni jedne djamije da je mladja od dvjesta,trista godina sto znaci iz vremena Turske vladavine i koje su i napravljene od poreza i raznoraznih nameta od raje(sirotinjsko Pravoslavno stanovnistvo)i da su izgradjene(u velikom broju) vise
radi dekoracije i slike grada nego radi stvarnih duhovnih potreba muslimana u BL.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 219

  -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 11:44:21

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
U knjizi"Banjalucka Ferhadija-ljepotica" Ace Ravlica na zadnjim stranicama opisana je interesantna stvar.
Pred kraj 1993 svih 16 dzamija u B.Luci je bilo unisteno.Pocetkom 1994 dvije vodece institucije u B.Luci Arhiv Bosanske Krajina i Muzej Bosanske Krajine organizovali su izlozbu:Banja Luka - centar Vrbaske banovine1929-1941.
Na toj izlozbi je bilo mnostvo fotografija B.Luke iz1930-ih godina,i vremena kad je u B.Luci bilo tridesetak dzamija.Svaka od tih kupola je sa izlozenih fotografija bila izbrisana :bilo je to kao sa Staljinovim komesarima koji su nestajalai sa fotografija nakon sto bi pali u nemilost vodje.
Isto se desavalo u B.Luci devedesetih i to se moze objasniti samo ideologijom:ako ideologija kaze da ljudine mogu zivjeti zajedno,a postoje dokazi iz kojih se vidi da su nekad mogli,onda je logicno da neko te dokaze unistava i da pokusa prepraviti istoriju.
(iz intervjua sa Andreas J.Riedlmayer-expert za kulturno nasljedje,orijentalista sa Harvarda)

Editovao: anonimac, 2008-06-30 11:45
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 213

  -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 13:16:57
RE: Bosna kroz istoriju
Pitam za svrhu tolikih dzamija u BL.
Znaci prije sedamdeset godina ih je bilo u BL trideset(meni nepoznat podatak jedino ako se neracuna i Kozarac i dio Cazina i Bihaca u uze jezgro BL) a sa obzirom na tadasnju velicinu BL i broj njenih stanovnika kojih je bilo za deset puta manje sto znaci da bi sad u BL po toj predispoziciji i poredjenju trebalo da bude tristo dzamija,zar ti se necini malo previse.Znaci na pet kuca jedna djamija,ima se para,
putevi nikakvi,sirotinjski domovi na sve strane,blato do koljena,o Boze oprosti nam neznamo sta radimo.
Ti meni vjerovao ili ne u gradu(velicine BL) sa trista dzamija ja nebih mogao da zivim i zamisli jos u isto vrjeme tristo mujazina i njihov ezan istovremeno,
po svim pravilima EU i zakonu o decibalima to bi izgledalo da svaka kuca u BL granici sa aerodromom.
Neznam brate,ja sam ipak Slaven i zapadno orjentisan i
neki pojmovi i cinjenice me zaista zgrazavaju i stavljaju u nedoumicu i pitanje pa dragi BL da li ti zaista zelis da zivis u toj i takvoj Bosni u kojoj razni dusebriznici zele da se i necuju Crkvena zvona i
gdje se velicaju Begovi koji su toliko zla pocinili mome narodu i koji su nabijali na kolac ljude koji su se borili na svom i za svoju zemlju i stradali na tom istom kolcu sa Hristovim imenom na usnama i vjerujuci da ce svaki ovozemaljski zulum proci jer je svaka zrtva data na Bozijem putu pravedna i vodi ka Bozijoj milosti.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 207

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: Krin
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 13:33:26
RE: Bosna kroz istoriju
u jeeeeeeeeee
da je moguce al' nije moguce.. da ovaj tekst procitas na gazimestanu, bio bi glavna faca, a svi bi rucali ko godina, i sve skoljkom derali lice, ko u filmu moja Afrika..od bola.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 195

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: Fudo u sluzbi SIVa
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 13:35:45

Smislov
RE: Bosna kroz istoriju
Haj neka si se ti nama masala otvorio i priznao da si zadrti Srbin.
Ne boj se ipak je bilo tesko glumiti Bosanca ,nije to bas lako ,treba biti merhametli za tako nesto.

Zapadno orijentisan,wow ,nije vise Nato Nato slomice vas Ratko... ,molis se spram zapadu ili ...jeli to nesto modernije ,ljepse ..deder i nas priuci toj kulturi gdje se pali narod po dzamijama ,i kolju djeca,,,nesto smo malo zaborvili vasu zapadnjacku srpsku kulturu

Editovao: Fudo u sluzbi SIVa, 2008-06-30 13:40
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 183

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 15:44:33

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Upravo to su se pitale i zlocinacke horde koji sa Hristovim imenom na usnama zadjose i porusise ne samo sve dzamije u B.Luci vec i u citavoj republici srpskoj.
Oni isto tako nisu vidjeli svrhu tolikih dzamija pa ih porusise i ne samo ti,prodjose jos bagerima i poravnase i temelje da se nikad ne pozna da je tu nekad bila dzamija.
Ti meni BL vjerovao ili ne,ali nisam vjernik i ne smeta mi ni tristo dzamija ni tristo crkava..bilo kojih i bilo gdje.To za mene moze biti samo bogatstvo a nikako siromastvo.
Ljudi koji sebe smatraju vjernikom a s druge strane im smetaju dzamije i mujezini...znaci smeta im sve sto nije njihovo....su za mene ravni sa fasistima i njihovom ideologijom.
Ti malo-malo pa pokazes kako volis Bosnu i Hercegovinu na nacin kao ces ponovo uciniti sad kad krene lavina negodovanja zbog tvojih postova.
Ponovo ces se cuditi kako te svi pogresno shvataju samo zato jer si ti srbin iako ti volis Bosnu i to je tvoja domovina i bla.bla...
Ovo prijavljujem administraciji
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 207

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: Johnny
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 16:26:19

Fantom slobode
RE: Bosna kroz istoriju
Ne znam BL, u Beogradu je prije stvaranja Knezevine Srbije bilo vise dzamija nego u Sarajevu. Danas tamo postoji samo jedna i pred nju se bacaju krmece kosti. Tuzno za jedan europski zapadno orjentisan glavni grad moderne i europske Srbije zar ne?

Iz tog istog Beograda je krenula ideologija genocida nad Bosnjacima i ideologija zatiranja svega sto je bosnjacko i bosansko. Zato na podrucju Republike samo Srba nema nego 3% Bosnjaka. Zato se jedva na jedvite jade pokusavaju skupiti ostaci postojanja jednog naroda na tom podrucju. Zalosno zar ne?

A u europskom Teherenu, kako Srbi zovu Sarajevo za milo cudo Stara pravoslavna crkva stoji uzgor, katedrala stoji uzgor. Sta ti to pokazuje? U tom istom Sarajevu je veliki broj dzamija, i sa svake se cuje ezan, sa svake crkve bilo katolicke ili pravoslavne se cuje zvono. I nikom ne smeta, sarajlijama ne smeta ni zvono ni ezan. Zapadnjacima je zanimljivo kako na tako malom prostoru koegzistiraju tri vjere, cak i simpaticno, neka vrsta europskog al Kudsa (NAMJERNO PISEM KAKO MUSLIMANI ZOVU OVAJ GRAD).

Dzamija i crkva moze smetati samo okorjelom nacionalisti koji mrzi sve sto nije njegovo. Sad ti vidi ko koga mrzi, jer u Banja Luci_, sve i da izgradite dzamije ostaje FAKTUM da ste ih PORUSILI, sve do jedne, a u Sarajevu cijeli yebeni rat niko nije nasao za shodno da minira Staru pravoslavnu crkvu iako su nas u ime srpstva i pravoslavlja granatirali i drzali pod opsadom. To je FAKTUM koji se ne moze izbrisati. U Banja Luci gdje nije bilo ratnih dejstava porusene su dzamije, a u Sarajevu koje je bilo pod opsadom i stalnim granatiranjem nije srusena ni jedna crkva.

A o velicanju begova drugom prilikom. Neko velica Drazu Mihajlovica, Karadzica, Mladica, Vuka Mandusica, Njegosa, Nikolu Pasica, vojvodu ovog ili onog od Kosovska boja na ovamo pa nikom nista, ustvari zbog tog velicanja svako 50 godina smanjite broj Bosnjaka na brdovitom Balkanu za 20%.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 198

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: Fudo u sluzbi SIVa
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 16:28:20

Smislov
RE: Bosna kroz istoriju
Sve to ti dzaba pises ,ne prima on to u svoju tintaru
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 203

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: Prazina
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 21:03:29
RE: Bosna kroz istoriju
Hvala Svevisnji Stvoritelju sto si mi podario roditelje koji su me odgojili da postujem tudje kao i svoje i koji mi nisu usadili mrznju prema tudjim bogomoljama i tudjim obicajima.

Oprosti Boze sto te uzimam u usta jer sam grijesan, ali najvise mi idu na zivce oni kojima su puna usta govora o tebi a u podsvijesti nikada nisu niti ce biti istinski vjernici niti ce ikada suzbiti tu mrznju u sebi.

Molim te kao grijesnik da im prosvijetlis srca njihova jer ti znas sta je najbolje.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 179

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: farka
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 22:58:18
RE: Bosna kroz istoriju
Ja sta rece i ziv ostade.
Znas samo mi drago da s vremena na vrijeme pokazes svoje pravo lice.
A sad saberi grupicu jarana pa nas pokusaj ubijediti da si pravi patriota!
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 184

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: Unknew96
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 03:50:49
RE: Bosna kroz istoriju
Čuj BL sada si malo iskočio iz kolosjeka,..jer si sam stvorio klopku i uletio u nju. Pa ako je prije svaka kuća imala po pet đamija , ja neznam zašto to tebe boli. Bitno je sadašnje stanje koje nije tako, jer ti živiš u ovom trenutnom vremenu i situaciji.Malo sam iznenađen i konfjuzan posle ove tvoje izjave koju sličnu nisam od tebe čuo kako sam se učlanio početkom ovog februara/08.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 160

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: Fudo u sluzbi SIVa
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 11:33:19

Smislov
RE: Bosna kroz istoriju
Heheh...

Ti si neka dobricina kada tako mislis...on se samo otvorio i pokazuje sada svoje pravo lice sto je za svaku pohvalu...

Gluma je prosla sada su se bacile karte na sto i govori se sto se misli....

Glumci u pozoriste ....a real misli na forum....kazem to ja za svaku pohvalu...

Editovao: Fudo u sluzbi SIVa, 2008-07-01 11:34
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 198

  -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: Unknew96
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 15:38:20
RE: Bosna kroz istoriju
Fudo ja tebe razumijem u potpunosti,..ali i ja osuđujem njegovu izjavu jer je bazirana na neutvrđanim dokazima (kako kaže o đamijama,..o begovima itd)..koliko je njegova izjava uvrjedljiva to je pitanje do svakokg pojedinca , ali je uvredljiva to se nemože sakriti.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 163

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: Krin
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 13:11:43
RE: Bosna kroz istoriju
..ma ne daj se ti nikome,i ni radi koga da budes ....
konfjuzan,
ni prije ni POSLE
a na sikiraNciju ide sve ( ..moj sinko,tako kazu nase nene)

Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 171

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: El Barba
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 17:45:07

Hanumin
RE: Bosna kroz istoriju
Davne 1985. godine, službovah u jednoj osnovnoj školi sa 99,99% djecom srpske nacionalnosti i na kraju godine, kako je bio običaj, organizuje se ekskurzija. Tako ti se mi odlučimo da djeca vide malo nepoznatih krajeva i mi ti krenemo za Sloveniju da vidimo deželu. Bled, Bohinj, Vogel, Postojna…..lijepa tri dana po još ljepšem vremenu. Ali djeca kao djeca, ne smije im se uzeti za zlo, hi hi hi ovo pa hi hi hi ono, sve im nešto smješno, glupo, nenormalno.

Kako nastavniče ovo pa onda zašto je to ovako? Ja koliko sam znao objasnim, potrudim se i da odgovorim na podpitanja i tako ti ekskurzija prođe u zdravlju i veselju. Prestaše i djeca da se iščuđavaju i ja im na to skrenem pažnju i kažem kako je to dobar znak jer su eto svojim očima vidjeli mnogo toga pa to mogu da razumiju.

Na Bledu ima jedna mala crkvica u kojoj kad poželiš nešto povučeš jako konopac zvona i ako zazvoni triput želja će ti se ispuniti (navodno). Sva se djeca izredaše pa i mi nastavnici. Bilo nam interesantno pa kad kod mene zazvoni samo dvaput ote mi se:”Opet muško!” i svi se nasmijaše.

Na povratku, pade mi na pamet da svratimo u zagrebačku katedralu jer se tamo nalaze crkvene orgulje, muzički instrument o kojem sam pričao djeci a ona to nisu imala prilike vidjeti nego samo na slici. Nedjelja, mi stigli upravo poslije nedjeljne mise i morali malo pričekati da se narod raziđe te ti ja uvedoh djecu unutra da im to sve polako rastumačim. Djeca radoznala pa trista pitanja i ne samo o orguljama. Freske, oltar, skulpture, vitraži, latinski natpisi…..itd, itb. Veoma interesantan sat proveden u crkvi. Ja ateista, komunista, čovjek koji sa religijom nema ama baš ništa zajedničko objašnjavam djeci šta je crkva u ono komunističko vrijeme. Zašto?

Ne zbog vjere. Vjeru će svako naći sam i bez mene i moje pomoći ako mu je do toga stalo. Ne zbog komunizma, svako je komunista onoliko koliko je u tu ideju ubjeđen.

Zbog muzike koju sam predavao a i zbog kulture i istorije uopšte. Zahvalan sam onome ko je izgradio nešto lijepo i ostavio dolazećim pokolenjima da to vide i da se ljepoti i umjetnosti dive. Zahvalan sam faraonima za piramide, Muhamedu Aliju za predivnu džamiju od alabastera, zahvalan sam i graditeljima carske palate u Bangkoku, pa onda onima koji napraviše manastire po Grčkoj i Jugoslaviji.

Treba čuvati sve što je ikada napravljeno jer se samo kroz proučavanje prošlosti može shvatiti budućnost. Ako su nam trenutno iz čisto ekonomskih razloga potrebnije fabrike ili iz zdravstvenih razloga bolnice onda ne bi bilo loše da se koriste već postojeći vjerski objekti a da se za sada ne grade novi. Kažem ne bi bilo loše ali ako narod hoće onda hajde de. Ne bi trebalo narodu uz dlaku. Ipak ove postojeće treba čuvati i njima se ponositi. TO SMO MI STVORILI I TO JE ONAJ TRAG KOJI IZA NAS OSTAJE KADA NAS VIŠE NE BUDE.

Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 172

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 18:16:18

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Lijepo si ti to napisao.
Slazem se u potpunosti i posebno sa zadnjom recenicom.
A sta cemo sa onim koji tako ne misle?
Sta cemo sa onima koji kazu da sve treba srusiti sto po njima nema smisla i sto je drugacije? Sta cemo sa onima kojima smetaju vjerski objekti jer su mujezini preglasni ili zvona prejaka?
Sta da radimo sa vjernicima koji ne razumiju da i drugi koji su drugaciji imaju potrebu da se mole svom Bogu na svoj nacin?
Moj Barba ........ dok nas ima razlicitih imamo sta i nauciti,rece neko.
Al sto ima hajvana.......ja se ne mogu nacuditi....

Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 205

  -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: El Barba
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 19:33:43

Hanumin
RE: Bosna kroz istoriju
Jašta radi nepoznati druže……jašta radi……hebaji ga!

Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 175

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: ike jablentav
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 18:15:12
RE: Bosna kroz istoriju
Slusaj ti zapadni .etnice Da nije bilo potrebe nebi ni bilo toliko dzamija, razumjies sad?
Ubijali su Turci koji su prije prelaska na islam bili vecinom to isto sta si ti sada -pokvarena krv- i treba vremena pokvarenoj masi da primi islam ne samo usmeno nego u srce cisceci time dusu ulazeci u merhamet ljudskoga roda kako mu dolikuje.

Slusaj jos zapadni hajduce Sta ti radis na zapadu kod nijemaca kada su te isti nijemci palili vezajuci za plastove sijena?Sta se ti uopste uvlacis zapadu u du.pe kada nisi i nikada neces biti zapadnjak pogotovo Nijemac neces nikada biti.
Ti si jedno pokvareno bezobrazno hajducko isprdce
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 205

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: El Barba
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 19:23:35

Hanumin
RE: Bosna kroz istoriju
„.....Ubijali su Turci koji su prije prelaska na islam bili vecinom to isto sta si ti sada -pokvarena krv- i treba vremena pokvarenoj masi da primi islam.....“

Ja mislim da Islam nema mjesta ni za tebe. Islam je u principu miroljubiva konfesija a ti to sigurno nisi.

Udahni duboko i razmisli kako lupaš da ti se ne bi o glavu razbilo.

Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 201

  -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: impresaedile_ts@libero.it
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 19:26:45
RE: Bosna kroz istoriju
Nemoj da udiše bolan...udahnuće ono što prdi pa će još gori biti.lol
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 150

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: El Barba
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 19:32:08

Hanumin
RE: Bosna kroz istoriju
Ono jeste da svoje g***o najviše smrdi ali mu ta narkoza ipak može dobro pomoći. Nego đe si ti sve ove godine krajišniče?

Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 189

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: impresaedile_ts@libero.it
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 19:35:34
RE: Bosna kroz istoriju
Pojedinima pomaze samo ushrani MALJ...zvekneš ga po blentari i kraj svih diskusija.Evo mene ..malo frka u poslu pa se nije imalo vremena za diskusiju.

Editovao: impresaedile_ts@libero.it, 2008-07-01 19:38
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 179

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 19:45:07

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Kad se vracas u Italiju?
Mozda me putevi nanesu....pa reko .....da kahvenisemo.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 219

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: impresaedile_ts@libero.it
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 19:51:06
RE: Bosna kroz istoriju
Jarane ja sam u IT i SLO...na međi sam,sve relacija 15 minuta...dobićeš pismonošu.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 186

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: ike jablentav
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 20:09:45
RE: Bosna kroz istoriju
Kome reci malo konkretnije libero.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 159

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: impresaedile_ts@libero.it
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 20:17:42
RE: Bosna kroz istoriju
ike...ako si se našao u mome komentaru nisam ti ja kriv...nije bio upućen lično tebi ...nego svima onima koji natucaju ,čula vidila, kazala.Koje kome prodavao svoju vjeru to me uopšte ne interesuje...i koje koga nabijao na kolac(a mozda nije za đzaba)...ja sam Evropski MUSLIMAN...hebe mi se za Turcima...Bosanac i Hercegovac(Krajišnik) u srcu i duši.Pozdrav

Editovao: impresaedile_ts@libero.it, 2008-07-01 20:20
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 167

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: ike jablentav
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 20:33:53
RE: Bosna kroz istoriju
Znas sta covjek procita nesto onda na brzake nesto napise kao ja malo sam pretjerao, nervira sta on pise o dzamijama i povezuje ubijanja. Opet da lupim ako su ih Turci toliko ubijali kako su uopste prezivjeli 550 godina?Mozad i nije vrijedno paznje.

Za usrani hmalj vise manje ni hmalj nama nemoze nista.
vic: Stoje u koloni zatocenici, kolona se pomice lagano iscrpljeni zatocenici svaki dolazi na celo kolone dobija tvrdi hmalj u glavu, nas Bosanac se nasao u koloni zatocenika sav nervozan od cekanja kada ce njega da sloze po glavi,dolazi on skoro na red ispred njega kako koga lupe padne mrtav dodje on na red njega slozi onaj sa hmaljem a njemu neugodno stid ga u zemlju propada od stida,onaj ga lupi a Bosanca stid opet sav se zacrvenio od stida sto nije pao mrtav od silnih udaraca.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 202

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: impresaedile_ts@libero.it
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 20:42:49
RE: Bosna kroz istoriju
Ubjediti nekoga da ono što piše i priča je srbofašistička propaganda koja traje stolječima je malo teze i čak i nemoguće.Nesmeta njima samo đzamija...nego im smeta sve što srpsko nije...tako da nisu vrijedni komentara.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 204

  -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: ike jablentav
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 20:03:07
RE: Bosna kroz istoriju
Mislio sam onako konkretno na njega kakav je sada i sto je istina istina je to je on glavom i bradom hajduk nad hajducima a ti ako se predsatavljas direktno iza njegovog stola na kojem je postavljeno tipkalo za tipkanje i zajedno sa njim tipkas nisam te ja poslao kod njega sam si onda otisao.Ako kazem mase nema tu nista opasno a mogu eto pojedinacno da kazem tebi njemu evo ukljucit cu i sebe ISLAM je za nas trojicu samo san kakvi smo.Uci u islam nije samo parlanje jezikom nego dusom i srce i dobro si rekao islam je u principu miroljubiv sto i jeste istina je istina.Sam daleko za nas trojicu da udjemo u miroljubive merhametli vode islama.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 190

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: El Barba
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 20:51:33

Hanumin
RE: Bosna kroz istoriju
Meni Islam nije cilj.....a tebi? Zapitaj se Quo vadis Homo?

Mir s tobom.

Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 190

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: ike jablentav
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 21:15:52
RE: Bosna kroz istoriju
Svako ima pravo da se usmjeri kako hoce i uz to ako moze da se usmejri
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 169

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: impresaedile_ts@libero.it
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 18:34:04
RE: Bosna kroz istoriju
Svakog dana sve više napreduješ...pokazuješ svoje pravo lice(nije ti zamjeriti..tako su vas učili)sruši i zapali sve što srpsko nije.Nesmeta tebi 300 đzamija...nego ti je smetala ona stara koju ste srusili.Ej BL...pročitan si ko stari BUKVAR...a bukvar je imao malo listova ...tako na nije bilo problema ga ga memorišeš.Kad smo kod Begova...trebaš ih poštovati...pa i one prije Begova....donesoše oni higijenu bivši zemljače(sobu za shranje i pišanje)i pranje mhuda,tako da se ne kaki po putu ,briše guza sa rukom...pa onako ushranu ruku obrišeš od travu i ukakiš komšiji avliju.PS učiće ti EZAN ponovo na privremeno okupiranij teritoriji,a pogotovo na onoj staroj Đzamiji koju su srusili tvoji istomišljenici.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 179

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: fadze
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 13:57:12

Mexicanac
RE: Bosna kroz istoriju
Preteska su to pitanja za tebe, ali budi sretan jer sigurno je da nijedna nije bila u onom tvom mejdanskom potoku.

Editovao: fadze, 2008-07-04 13:58
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 227

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 14:22:42
RE: Bosna kroz istoriju
Djesi ba Faruk,sta mai.
Ne,nisu preteska to pitanja za mene,ima se malo skole pa ide nekako,gura se.
Ono jest istina da su moji potocani na losem glasu ali ruku na srce da su raja,jesu.
Nego ti meni nikako nerece sa kojeg si ti djela BL,
Gornji Seher,Novoselija ili Laus.
Sve ovo sto mi sada pricamo i iznosimo misljenja i zamjerke se vodi pod Bosansku istoriju i naravno da ce jednog dana ovo sada biti istorija i proslost o kojoj ce neki novi klinci lomiti koplja.
Pozdrav mome sugradjaninu Faruku.
Kad ces se vec jednom vratiti iz Meksika i otici na cuvene Mujine cevape na koje se i dan danas ceka u redu.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 216

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: toshiba ko ludo
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 06:35:05

Japanac
RE: Bosna kroz istoriju
"...Neznam brate,ja sam ipak Slaven i zapadno orjentisan i
neki pojmovi i cinjenice me zaista zgrazavaju i stavljaju u nedoumicu i pitanje pa dragi BL da li ti zaista zelis da zivis u toj i takvoj Bosni u kojoj razni dusebriznici zele da se i necuju Crkvena zvona i
gdje se velicaju Begovi koji su toliko zla pocinili mome narodu i koji su nabijali na kolac ljude koji su se borili na svom i za svoju zemlju i stradali na tom istom kolcu sa Hristovim imenom na usnama i vjerujuci da ce svaki ovozemaljski zulum proci jer je svaka zrtva data na Bozijem putu pravedna i vodi ka Bozijoj milosti."...!!!
Slaven ... "zapadno orjentisan" ... hehe kako to
"gordo zvuci" ...
Teeee... "... i
gdje se velicaju Begovi koji su toliko zla pocinili !"
Nije .. nego ce se velicati pravoslavni popovi , koji su "aminovali junake" koji , uz njihov blagoslov, ljube -KAMU i zaklinju se da ce KLATI sve sto nije -
pravoslavno ...
Jel` to hoces reci ...?
To se bl , desavalo prije nepunih 14..15..16. godina !
I bilo - ostvareno ... FUUUJJJ ... i popovi i "junaci", koje su isti blagosivljali , te ih slali u
"klaonicu" .. u "ime Hrista" ...(isti se vrti ko ventilator videci sva dogadjanja uu- njegovo ime)FUJJJJ...
i ideologija koja te ZLOTVORE - stvori ...
I .. sad se "preracunavas" o broju dzamija ... "crkvenih zvona" .. ... Ne zaboravi ... NIKAD I NIKO SA DZMIJSKOG MINARETA NIJE ZVAO NA - ZLOCIN ....!!!
Popovi i crkvena zvona - J E S U !!!
Nece vise - NIKAD , "zapadno orjentisani Slavene"..!!
EEEE ... hajmo sad .. o .."Kosovskom boju"..



Editovao: toshiba ko ludo, 2008-07-09 06:47
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 253

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: immuno
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 21:36:36

Tetka
RE: Bosna kroz istoriju
Legendo bi ovo zestoko al zato proberi ko sebi
option Nr. 1
option Nr.2
pozdrav
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 152

  -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: toshiba ko ludo
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 23:49:52

Japanac
RE: Bosna kroz istoriju


Vozdra i tebi , immuno ..!!
Ama , nikako ne volim hinjluk , i jos umotan u celofan , da izleda ljepse ... ko "buket ruza" !
Mogu pokusavati , al.. et` - ja ne prihvatam !

Options ?? Ma moze sve ... danke !

(Nr.2 )
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 217

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-10
Vrijeme: 00:12:55
RE: Bosna kroz istoriju
Niko tebe ni netjera da nesto prihvatas ili ne.
Moras se pomiriti sa cinjenicom da postoje i drugi i
da je ovim drugima sasvim svejedno i ravnodusni su na misljenje ovih prvih.

P.S.nemoj ni blizu Yellowstone-Nationalpark-a jer ako on rukne e tek tada cemo svi zajedno(napokon)na jedno isto mjesto bez ograda,granica i tek tamo cemo prihvatiti jedni druge ko najrodjenije.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 154

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: toshiba ko ludo
Datum: 2008-07-10
Vrijeme: 00:26:21

Japanac
RE: Bosna kroz istoriju
Postoje i prvi i drugi, treci ... cak i - RIKVERC !
Sad , koliko ko koga uvazva , ovako "cyber" , vrlo je
diskutable .
Sto se tice "vulkancica" , ovaj savjet zvuci bas prijateljski ! Prihvatam ga .

Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 187

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: engineer
Datum: 2008-07-10
Vrijeme: 08:48:42
RE: Bosna kroz istoriju
http://www.youtube.com/watch?v=r74hsAsbqnQ
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 175

  -> -> -> -> ->  Autor: Krin
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 12:54:06
RE: Bosna kroz istoriju
..Nebi bas rekla da se dzamije nalaze u podrumima,ni Mesdzidi nisu.. ali to vjerovatno zavisi od toga kako ko gleda i ima za neke stvari ugradjen "uredjaj za deminutiv" u pogled i u dubinu, kad je drugo i drugacije u pitanju.
helem, jedan je skoro u Trebinju zamijenio sa wc-om.
I nije to do objekata vjerskih, to je do ljudi, sve do ljudi, do vaspitanja, do odrastanja, na sljivi, u stali. Jel' normalan, ima li sifru ili nema.
sa cime je zadojen.

Sto se dzamija u BiH tice, pa tako i u BL, iduci logikom, i malo tupaviji bi mogli zakljuciti da se nema sta pitati jel nekome bitna dzamija ili nije.
Ako su je kao po receptu srusili svugdje gdje cizmom stadose, onda se nema sta pametovati i pituckati.

Bitna je, znali su oni da je bitna, inace nebi bila na spisku prioriteta za rusenje i potanjiravanje mjesta gdje je bila.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 222

  -> -> -> -> -> ->  Autor: Unknew96
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 23:07:22
RE: Bosna kroz istoriju
Moram biti realan i reći ovo u vezi BL komentara da mnogi muslimani imaju đamije u pudrumima. To je potpuno tačno,..jer mnogi muslimani koji su imigranti ,..ovi ili oni nemaju jaka sredstva za građenje novih đamije( u tome koče i neki zakoni u nekim zemljama) i šta se dešava da zakupuju veće prostore,..koji su mnogo jeftiniji baš zbog toga jer su u podrumima,..i ja kad sam bio u jednoj zemlj u posjeti rođaku,..ja sam se zaista začudio takvome neštu,..ali sam kasnije shvatio da je to razlig koga sam naveo.Lično po meni je to malo i čudno,..jer vjerujem da bih ljudi morali da tu naviku promjene. To obično rade imigranti,.doseljenici iz Pakistana,..Afganistana i ostalih siromašnih zemalja....BL je to dobro primjetio i to je tako po pitanje đamija u podrumima,...ali nebih baš mogao reći da su to đamije,..nego su to više prostori za obavljanje vjerskih obreda.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 181

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: tambarić
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 20:40:27
RE: Bosna kroz istoriju
Evo dobra novost mali gradić u kome živim ima dvije džamije sa munarom . Jes da su turske ali ne smeta .Lijepo je ujutru čuti ezan ,kad se probudiš . To sbližava onoga što sluša sa Stvoriteljom i dan počne sa hairom .
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 141

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: impresaedile_ts@libero.it
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 20:47:30
RE: Bosna kroz istoriju
Pozdrav tambarić!
Za normalnu osobu je lijepo čuti i ezan i zvona...ali za HADUME je to teško shvatiti.Samo se srpsko mora čuti....ostalo sve paliti i rušiti...svašta ima u bozijoj basči, a najviše smrada.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 175

  -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: tambarić
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 21:54:40
RE: Bosna kroz istoriju
Moj libero da je Allah Dž.š htijo oni bi svi bili Muslimani , ali nije , pa zato ni oni nemogu biti nešto drugo već samo ono što jesu .Uzalud je objašnjavati i našu povijest i naše fermane i muhure stare hiljadama godina oni to ne kapiraju jer neće da priznaju da smo svoji a ne njihovi , kako su ih učili vijekovima . Ne treba živce gubiti oko toga , jer što se više pravdaš njemu se čini da je strah u pitanju . Allah će sačuvati Bosnu i njen narod , Inšallah .
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 170

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: dudo955
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 22:20:34
RE: Bosna kroz istoriju-Ejvala narodr
tema ovog posta je "Bosna kroz istoriju"
Po vama svima ,Bosna kanda nije postojala ni prije ni poslije Turskog osvajaca.Crkve,dzamije,begovi age.Ebem ga ima Bosne jal prije jal poslije,po vama nema.A kad se qurcit oko tisucljecnje postojanosti Bosne ,e tu vam ravna nije.Zato,deder narode opleti malo i o tom vaktu,sta bijase i ko bijase Bosna Tvrka,Kulina Bana,malo prije,malo poslije,gdje Bosna bijase u KKK monarhiji,sta bi u Titina zemana,sve je to Bosna i sve je to istorija Bosne.
Ostavite se zamalo Turaka,Evropsko prvenstvo je zavrseno.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 208

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: dudo955
Datum: 2008-07-02
Vrijeme: 05:19:23
RE: Bosna kroz istoriju-Ejvala narode
Duh Bosne
Godina 1391"Kraljevina Bosna"
http://www.zemljabosna.com/karta_kraljevine_bosne1391g.jpg
Vranduk
http://img74.exs.cx/img74/6902/vranduk019ys.jpg
Sarajevo 1905
http://www.lib.utexas.edu/maps/historical/sarajevo_1905.jpg
Srednjovijekovni Bosanski zlatnik
http://www.zemljabosna.com/bosanski_zlatnik.jpg
Zastava i grb Bosne 1878-1908
http://www.internet.ba/hidex/zastave/bosnia.jpg
http://www.internet.ba/hidex/zastave/ba-zastava-austrija.jpg
Bosanski Stecci
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/79/Bosniangraves_bosniska_gravar_februari_2007_stecak_stecci2.jpg/800px-Bosniangraves_bosniska_gravar_februari_2007_stecak_stecci2.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 240

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 02:15:48

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju-Ejvala narodr
Evo ba Dudo.......da pocnemo onda izpocetka:
Ali moramo onda nesto reci o prilikama koje su vladale u to vrijeme u okolini kao i o krscanstvu koje je bilo u zamahu

Nakon pada Rima 476 godine, i navale divljaka na Undjarske danasnje stepe i kasnije Veneciju, mnoga divlja plemena, od Turskih Pecenega i Bugara, do Ugara sa Urala su dosle na ovom prostoru od 600-1000 A.D(Anno Domini)

Kao i svugdje, a i dalje, krscanstvo je u pocetku bila religija za bivse Rimljane(Bizant) i one u starom spaljenom Rimu.Izvan Rima i Bizantijuma, do 640 godine, koje je pokrivalo veci dio Sjeverne Afrike, krscanstvo je bila religija u usponu, ali daleko od toga, da se moze nazvati religija zemlje ili Europska religija .Nordske zemlje ce tek nakon Hastingsa 1066 u potpunosti prihvatiti krscanstvo, iako se tamo i krscanstvo nametalo od godine 900.Neke zemlje ce i prije kolektivno preci na krscatvo, poput Srba i Hrvata,a neki ce ostati pagani poput Bugara, sve do krunisanja i prihvatanja krscanstva od Borisa ili Borisa Mihajla nakon 864 godine.Do bijega Ljudevita Posavskog u Rasku 822 godine, mnogi Hrvati, ali ne svi su presli u krscansku vjeru.Kako je okruzenje Balkana, bilo izmjesano, posebno sto su Bugari za Omurtaga sina Kruma, jos uvijek bili pagani, krscanstvo na prostoru Balkana, je bilo samo i ponavljam samo u jakim oblicima prisutno na Bizantu.Mnogi Hrvatski vladari su bili i za kriscanstvo, ali su takodjer i radili da se stari oblici paganstva sacuvaju, nesto sto ce iz Bugarske proizvesti manihejstvo, krivovjerje, dualizam, a neki bi rekli i svetogradje, poznato kao Bogumilstvo.

U godini 854 nakon smrti Raskog kneza Vlastimira, i Presjana, na Bugarski prijesto dolazi jaki vladar, koji je odlucio da zagospodari ovim krajevima.Njegovo ime je bilo Boris, a krsteno Boris Mihajlo(852-889).U navodnim napomenama, sam objasnio da krscanstvo je bila religija povlastenih i pojedinaca, i tako je ostalo sve do Zapadno Franackog Kralja Arnulfa oko 897 godine, kada se krscanstvo siri, zahvaljuci konverziji Bugara i Madjara pod Arnulfom , utjecaju Bizanta na Slavistiku, i posebno nakon dolaska Misionara Cirila i Metodija da sire krscanstvo prvo medju Bugarima, a kasnije i medju Rasanima

Nakon 864 godine, Hrvatska je u fazi razvoja.Raska je tek dobila malo vise od autonomije, za koju se je izborio Vlastimir, porazivsi Presjana 853 godine.A Bugarska je dobila novog regenta.Bizant ce biti u problemima, nakon smrti Basila, ali do 886 godine, i Bizant ce dolaskom Lea Mudrog(Leo VI)886-912 Biti ponovo igrac na politickoj sceni.Arnulf je uspio da pokrsti Madjare a Bizant Bugare, koji su samovoljni presli na Krscanstvo, ali je nacija nakon 864 godine, bila u mini gradjanskom ratu.Mnogi Bugarski bojari su se bojali, sta ce nova vjera raditi, na ovim prostorima.Nakon dolaska Cirila i Metodija na ove prostore, mnogi su i Bojari bjezali od Bugarskog carstva i isli su cak i do zapadne Europe da se spase.Nakon 889 godine, kada se car Mihajlo Boris povukao u samostan, da prozivi zadnje godine, svog zivota, na vlastu dolazi ali vrlo kratko

Vladimir 889-893.Vladimir sin Borisa, je poceo sa cistkom Bizantske patrijarsije, jer je Bugarska crkva kao i Srpska bila podlozna Bizantskom utjecaju.Ipak, ukidanje krscanstva kod Bugara 892 godine, je navelo na gnjev njegov oca Mihajla Borisa, koji je znao impakt, koji je on uradio za narod.Nakon 893, Bugari su dobili novog cara.Ime mu je Simeun veliki, 29 godisnji sin Mihajla Borisa.Simeun je namjeravao da prosiri Bugarsku putem slave, koju je Krum a kasnije i Omurtag radili.Iako je Mihajlo Boris bio jak vladar, on nije bio toliko ambiciozan kao Krum.

Simeun je poceo sa cistkama Bojara,, krivovjernih, koji u naletima, vjerske mrznje Simeuna, bjeze u najzapadnije dijelove carstva.Oni bjeze u Bosnu.

U Bosni je od 500 godine, pocelo da se siri krscanstvo.Ali zbog ratova, najezde divljaka krscanstvo je bilo jako i ukorijenjeno samo u priobalnom podrucju Jadrana, Split i Nin kraj Zadra, su bili jaki krscanski centri tada.Hrvatska je jos uvijek bila plemenski, vjerski, mentalno podijeljena zemlja.Zagares ili Bosna Zagares je bila manje-vise pod nikakvim utjecajem Rima ili cak sta vise Bizanta oko 900 godine.Krivovjerstvo koje su Bugari sirili, se najvise izrazava u Bosni, koja do 900 godine, nije imala zvanicno religiju kao Bugarska, Srbija a nakon krunisana Kralja Tomislava i Trpimira, pa do Suronje Svetislava oko 1000 godine, Paganstvo je totalno iskorijenjeno iz Hrvatske, te Raske.


Zbog planinskih dijelova, Bosna uspijeva da se sacuva izmedju istoka i zapada, posebno nakon 7 Ekomenskog sabora 787 godine Nikeje.800 ce donijeti i rascijep izmedju kraljstva ljudi i bogova, kako su Bizantinci, nazvali drsku odvaznost Karla 800 da postane zapadno Franacki kralj.Od 330 godine, carevi su bili samo zvani iz Bizanta

Srbija ce za Prosigoja upasti u Bizantski tabor, dok ce Hrvati od 822 trajno biti vezani za Zapadno carstvo.Bosna je opet izmedju rata i nemira, pustosi, gladi, netolerancije, i nadolazeceg krscanstva, koji su Cirillom sirili misionarstvo, pisanom rijecju



Nakon Castimira i njegova bijega od Bugara 931 godine, za koje se smatra da je i sam Basileus Romanus Lekapenus 920-944 bio odgovoran, pocinje jacanje Raske drzave u sastavu Bizanta

Nakon mini Civilnog rata kada gine Miroslav 944-948 kojeg ubija Hrvatski knez Pribina i salje na prijesto Trpimira II 948-969, Castimir Caslav Klonimirovic 932-960 pocinje da ulazi u Bosnu

Kako Castimir pise Lekapenusu, Bosna je zemlja heretika i pagana, najgore vrste, a on usput i krivi novopridosle Undjare, pogledati pod Arnulfov poziva, da predju na Zapadno krscanstvo.Od 800 godine, razlike su bile takve, da su glave padale, za pogresnu rijec, ili su vladari bili prisiljeni na odmor duzi Irene II 797-802

Castimir je pod Bizantskom cizmom, uspio da 948 ovlada Bosnom i Raski vladar je imao potporu Bizanta, ali i mrznju Bugara, Madjara, koji su svim prilikama, zeljeli da mu napakoste

U Bitci kod Cvilina 954 Caslav razbija Madjare i salje ih nazad.Bosna je pod Caslavom, do 960, kada u bitci kod Savskog Mosta, Madjari zarobljavaju Castimira, i svezanog za bacaju u nabujalu savu, gdje se on utapa.Jedina slicna sudbina ce zadesiti Vukasina 1371 u Evrosu/Marici, ali to nije sada poenta.Bosna je sve vise paganska za Trpimira II 948-969, I Stjepana Drzislava 969-995.

Bizantom vlada, nakon kratke pauze Anatolskog generala Ivana Cimiska koji je pokorio Bugare i Srbe 971 godine, mladi vladar Basil II Ili Basil Bulgaroctones, Basil koljac Bugara 1076-1025.Tu pocinje jedan slavan period Bizanta.Raska se do Aleksandra Komnenusa 1081-1118 nece spomenuti ni kao zaseban faktor, nakon pohare Ivina Cimiska kroz Rasciu/Srbiju


Jest malo podugacko........i potesko za citati al eto.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 202

  -> -> -> -> ->  Autor: Johnny
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 16:42:40

Fantom slobode
RE: Bosna kroz istoriju
O sokole pa dje bas 200-300 godina. A koliko je stara najstarija crkva u Banja Luci?

Ferhadija 1579

Arnaudija 1594

Srpske pravoslavne crkve su se prvobitno uglavnom gradile na područjima koja se danas smatraju okolinom Banje Luke, a njihova povećana gradnja počinje sredinom 19. stoljeća sa dolaskom pravoslavnih Srba iz Hercegovine.

Popis 1991

Nacionalni sastav stanovništva - općina Banja Luka, popis 1991.

ukupno: 195.692

* Srbi - 106.826 (54,58%)
* Hrvati - 29.026 (14,83%)
* Bošnjaci - 28.558 (14,59%)
* Jugoslaveni - 23.656 (12,08%)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 7.626 (3,92%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Banja Luka, popis 1991.

ukupno: 143.079

* Srbi - 70.155 (49,03%)
* Bošnjaci - 27.689 (19,35%)
* Hrvati - 15.700 (10,97%)
* Jugoslaveni - 22.645 (15,82%)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 6.890 (4,83%)

Znaci u gradu su Srbi bili vecina a na podrucju cijele opcine pola-pola. Struktura stanovnistva se mjenjala i treba li zbog cinjenice da su u moderno doba Srbi bili brojniji od Bosnjaka, srusiti sve sto je taj grad cinilo gradom jer su ga izgradili Bosnjaci, Turci, Poturice ali ne zive vise tu...
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 179

  -> -> -> -> -> ->  Autor: Prazina
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 21:09:47
RE: Bosna kroz istoriju
Glede ovih procenata, dodao bi da su 90% od onih koji su se pisali kao jugosloveni i neopredjeljeni bili bosnjaci. Nazalost takvi smo!!!!
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 222

  -> -> -> -> ->  Autor: Unknew96
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 19:55:12
RE: Bosna kroz istoriju
Otakle ti to da je BanjaLuka poznata po večinskim pravoslavnim stanovništvom . Ja nebih rekao da je tačno. Tu ideju su sebi srbi uvrtili u glavu što su sada u većini( blizu etničkog očišćenog) pa misle da je to i prije bilo. Puste li izmišljotine i propagande.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 154

  -> -> -> -> ->  Autor: Johnny
Datum: 2008-07-01
Vrijeme: 20:20:20

Fantom slobode
RE: Bosna kroz istoriju
Ne pravi se dzamija novcem od poreza BL, bilo kakvog poreza. Jer to nije cist novac a u dzamiju koja je halal gradjevina ne smije se unijeti nista od harama. Kuzis.

Znam da te u principu malo interesuje, samo da ti objasnim nastanak dzamija u Bosni i Hercegovini. U principu SVE stare dzamije, ove iz 1500- i neke imaju iza sebe VAKIFA. (nadji rijecnik namjerno necu da objasnjavam bosanske rijeci da ne bi ispalo da su nedaj boze turcizmi). Taj vakif je uvakufio svoju imovinu, moze bit zemlju, novac, ducan bilo sta od vrijednosti. Od te uvakufljene imovine napravi se vakuf. Vakuf je pravno-ekonomski termin, taj vakuf ima odredjenu vrijednost, od tog vakufa se izgradi dzamija, mozda i medresa, mozda sahat-kula, mozda cesma. Vakif zavjestava vakuf na koristenje dzemata tog i tog, znaci kao drustveno dobro.

Tebi najbliza Ferhadija je izgradjena novcem vakifa Ferhad-pase zato se tako i zove. Dosta je toga on po Banja Luci izgradio i ostavio da se koriste ljudi tim njegovim dobrom.
Ne mogu sad da ulazim u filozofsku dubinu i smisao vakifa kod muslimana, jer nemam prostora za to, mogli bi uz kahvu, u Banja Luci samo steta sto nema vakufa da ti objasnim sta je to. E sad do dolaska Austrije vakufima su upravljali dzemati, poslije okupacije vakufima upravlja Rijaset Islamske zajednice. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije nekad bogate vakufe unistava agrarna reforma, totalno umanjuje njihovu ekonomsku vrijednost i dijeli SRBIMA zemlju koja je VAKUF. Teski haram i tesko zlo. Nije to cak vise ni privatna imovina kao u slucaju nane Fate vec VAKUF imovina svih MUSLIMANA u BiH, kojom raspolaze IZ. Nesto kao vasa metohija, pa kukate kako Albanci koriste crkvenu zemlju. (Samo da ti uporedim kako i nas muslimane boli nacinjena nepravda).

Spaho i njegova Jugoslovenska Muslimanska Organizacija se bore za vracanje u legalnost zakona o vakufsko-mearifskim odnosima iz doba Austro-Ugarske, no Kralj to ne cini, sta mislis zasto? Koju je lovu maznuo sebi pljackom vakufske imovine? Mozda oni cupovi zlata koje je ponio sa sobom u Englesku. IRONIZIRAM samo stvari ali u globalu je tako bilo.

U SFRJ ovi vakufi propadaju jos vise, ali ih izdize platezna moc muslimana u Bosni koji SAMI svojim sredstvima ekonomski podizu nove dzamije i odrzavaju stare, jer se iz ispraznjenih i devastiranih vakufa to nije moglo raditi. Mahom po selima ali i u nekim gradovima. Znaci opet nas novac, nikakvi porezi, porez je davno placen.
Ljudi koji su radili u Njemackoj, doniraju novac za gradnju te i te dzamije i oni tako postaju vakifi te dzamije.

Znaci vas pravoslavne Srbe gradnja dzamija po Bosni nije udarala po dzepu, ni onda ni danas, ono sto vas je udaralo po dzepu je DZIZIJA. A to je porez koji isde u drzavnu kasu Osmanske Carevine a ne u gradnju dzamija po yebenoj provinciji Bosni, koje su dakako simbol Turskog zuluma.

Eto jesam li ti malo objasnio kako se grade dzamije? Mozda zato sto takvi kao ti misle da su izgradjene kroz porez i namete Srbima i srusiste Ferhadiju. Mozda - a i da znate kako se grade opet bi ih rusili jer u tom momentu zapjenjenih cetnika dzamija ne predstavlja spomenik kulture vec SIMBOL Bosnjackog postojanja u Banja Luci, a to naravno smeta. Ko smo mi da zadiremo u idilicni mit o srpskoj Bosni od vajkada.

Editovao: Johnny, 2008-07-01 20:25
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 202

   Autor: anonimac
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 22:29:30

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img479.imageshack.us/img479/9571/stolac2wz.jpg
Stolac,J.J.Kirchner iz knjige J.Asbotha,Bosnia es a Herzegovina,1887

http://img494.imageshack.us/img494/2821/37qc.jpg
Bosanski motivi
J.J Kirichner,Bosnien in Bild und Wort,1879


Kuce bosanskih muslimana,dzamija u Sarajevu
Sarajevo,Pravoslavna crkva u Sarajevu,
kuce bosanskih krscana,panorama Sarajeva,
Vranduk,Bosanski han


http://img462.imageshack.us/img462/9493/23hf.jpg
Muslimansko groblje u Sarajevu
J.J.Kirchner,Vienac,1880
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 186

  ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 22:32:14

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Johann Roskiewicz

Austrijski oficir (major) Johann Roskiewicz
objavio je 1868.godine knjigu pod naslovom
Studije o Bosni i Hercegovini,Leipzig - Bec).
U knjizi se nalazi jedanaest drvoreza.
Jedan od prvih je prikazao razne narodne nosnje u Bosni i Hercegovini

http://img483.imageshack.us/img483/4830/47xd.jpg

http://img208.imageshack.us/img208/1842/17fx6.jpg
Muslimanka viseg staleza

http://img208.imageshack.us/img208/4534/18ue3.jpg
Pravoslavna djevojka

http://img483.imageshack.us/img483/6613/43ir.jpg
Raja
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 203

  -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-06-30
Vrijeme: 23:53:48

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
GRAD BANJA LUKA-kako ga je vidio Evlija Celebija

Zbog toga sto se ovaj grad sastoji od dvije tvrdjave , on se u sarajevskoj gruntavnici (defterhane) naziva Banjalukatejn. Osvojio ga je Gazi Ferhad-pasa, i prema starom gradu podigao nov grad tako da je udaljenost izmedju njih samo dva koraka. Oba su grada sagradjena od tvrdog materijala na lijevoj strani niz tok rijeke Vrbasa. Imaju izvrsne oruznice (dzabhane) i dizdare.

Pored novim Ferhad-pasinim gradom nalazi se jedan baljemeztop od trideset pedalja, koji je [nekostrijesen] kao jez i nema nikakva obzira prema neprijatelju.

Ilidza na latinskom jeziku kaze se banja. Kako izvan ovog sahera na rubu basca (bag) ima jedno toplo vrelo (ilice), ono je dobilo ime Banja. Kako je, opet, u ono doba na njenoj ivici postojao jedan seher, on je dobio ime Luka. To se kasnije u narodnom govoru jedno s drugim spojilo i on je nazvan Banja Luka.

To bijase sjediste sandzak-bega u bosanskom ejaletu. Ima alajbega i ceribasu. Ali kako je sada njen sandzak pripojen bosanskim vezirima, njom upravlja vezirov zamjenik (kaymakam). Njegovi prihodi iznose samo jedanaest hiljada grosa.
To je ugledan kadiluk sa rangom [kadiluka] od tri stotine akci. Prihodi njegovog kadije po pravdi iznose sest hiljada grosa. Ima muftiju (seyhu'l-islam), serdara, janjicarskog causa, serdara budimskog kola, gradskog vojvodu (sehir voyvodasi), trznog nadzornika (muhtesib), trosarinskog cinovnika (bazdar) i povjerenika za harac (harac agasi).

Stara varos i seher
Seher se stere od jugoistoka prema sjeveru u duzini jednog sata s obje strane rijeke Vrbasa, ali s jedne i s druge strane uzak. Pored toga sto pokraj svih kuca tece ziva voda, svaka bolja kuca (handan) ima vinograd, bascu i ruzicnjak, divan kao zemaljski raj. S jedne strane sehera na drugu prelazi se na tri mjesta preko drvenih mostova na rijeci Vrbasu.

Ima svega cetrdeset i pet mahala. U svemu ima tri hiljade sedam stotina lijepih ceremitom i sindrom pokrivenih kuca u dobrom stanju. Od visokih dvorova (saraj9 isice se kajmakamski dvor, koji je vrlo lijep. I Ferhad-pasin dvoj je na glasu.

Dzamije
Muslimanskoh bogomolja (mihrab) ima cetrdeset i pet. Izmedju svih dzamija istice se poput carske Ferhad-pasina dzamija. Svi su joj dijelovi pokriveni olovom. Lijepa je takodje i Stara dzamija.

Medrese. - Ferhad-pasina medresa je glasovita.

Mektebi. - Ima ih jedanaest. Najpoznatiji su Ferhad-pasin mekteb i mekteb nekog Dzevri-zadea.

Javna kypatila (hamami)
Lijep je i poznat Ferhad-pasin hamam. Njegova vruca voda ilidza je lijekovita, a zgrada joj nije tako lijepa. U svakoj boljoj kuci (handan) postoje kucna kupatila s pecima (sobali hamam).

Carsija
Ima tri stotine ducana, jedan bezistan, koji je sgradjen od tvrdog materijala. U njemu je i sada na kapijama s obje strane provucen gvozdani lanac. On se sastoji od stotinu ducana. To je zadudzbina pokojnog Ferhad-pase.

Javne kuhinje
Tu se nalazi Gazi Ferhad-pasin imaret, ciju veledusnu sofru i danas besplatno uzivaju putnici i namjernici, a upravitelj (mutevelli) mu je njegov sin Mehmed-beg.

Klima i stanovnistvo
Buduci da je klima vrlo prijatna, ovdje zive starci i mladici, velikasi i prvaci, iskusni ljekari i ekonomi, dobri i pobozni ljudi, sejhovi, pisci i pjesnici, zanatlije i razni vjestaci. Ima vise cesama, sebilja i crkava.

Poljoprivredni proizvodi
Sije se vrlo mnogo krupne psenice, zobi, prosa, jecma i heljde. To je vrlo bogat seher. Za jedan bakarni penjez dobije se oka odlicna hlj.eba, a [oka] govedjeg mesa staje tri penjeza, kablica jogurta jedan penjez, a sam bog zna koliko ima masla i meda.

Zanati. - Od gvozdenog alata [izradjuju se] vrlo dobri cekici, sjekire, gvozdja na plug i razne vrste kopalja.

Jelo, voce i pice
Specijaliteti su im: katmer-cureci i bijela pogaca pecena u pepelu, a kajmak-baklava u Ferhad-pasinom dvoru (handan) je takva da joj nema ravne na nastanjenom dijelu zemlje. Ona je tako socna da na nju metnes tepsiju utonula bi. To je slatka i ukusna baklava.
Od voca, medjutim, tresnje budu toliko slatke, socne i ukusne da ima nema ravnih u evropskoj Turskoj (Rum), Arabiji ni Persiji. Melek Ahmed-pasi su donijeli jedan sepet tresanja i svaka je bila koliko orah s rijeke Mudurnu u Anadolu, gdje se izradjuju terzijske igle. Smo smo se divili ovim socnim tresnjama. Izabrali smo nekoliko komada i u jedan tas terazija stavili jednu tresnju, a u drugu jedan esedi [gros], i vaga se izravnala, a esedi [gros] je tezak osam drama (dirhem). Odatle se vidi koliko je krupna i teska banjalucka tresnja. poznate su, takodje, u tom kraju dunje i jabuke. Kupus, koji zovu "kopuska", ima glavu veliku kao kazan, a listovi su mu socni kao tanki listovi nisaste. Bosnjak za ovaj kupus kaze:

- Allah mi je din (vjera), a kupus imam (vjerovanje) - i jede ga do crkavanja.

Od pica im je glasovito kozje mlijeko, surutka ("surutka"), medovina, sok od visnja, hardalija, ramazanija, ekstrakt od pelina (peloniya) i ektrakt od nane (nane rakisi).

Izletista. - Na sedamnaest mjesta imaju izletista. Od svij najglasovitije je Ferhad-pasina i basta.
Svega pet hiljada vinograda i basca placaju porez na vinograde (dunum hakki).

Zanimanje i nosnja stanovnistva
Jedan dio stanovnistva su trgovci. Oni dolaze i odlaze u Beograd, Skoplje (üsküb) i Solun (Selanik). Drugi dio opet su gazije i borzi za vjeru. Jedan stalez su sluzbenici casnog serijata, jedni su bastovani, jedni su ulema, a drugi stalez su privrednici i zanatlije.

Svi stanovnici nose krajisko cohano odijelo, cohane dolame, uske caksire s kopcama i pletene opanke, a na glavu stavljaju zelene krajiske kalpake.

Sve im zene nose cohane feredze, a na kape stavljaju jasmake od tankog bijelog platna i idu vrlo uljudno.

Jezik i frazeologija. - Jezik im je bosanski. Oni svoja imena skracuju, pa Hasanu kazu Haso, Musau - Muso, Memoji -Memo, itd.

Turbeta
Tu se nalaze grobovi postovanog Sehbaz-efendije, Namazi Halil-pase, Malkoc-pase i Merhabazade Hulüsi-efendije. Ovaj posljednji umro je ovdje kao kadija, a sahranjen je u dvoristu Ferhad-pasine dzamije na mirni pocinak.

Zatim smo s nasim gospodarom Melek Ahmed-pason bili u dvoru naseg gospodara Mahmed-bega gdje smo se hranili slatkim datulama i kotorskim vocem i vodili prijateljske razgovore sa svim prvacima, velikasima i ucenjacima (erbab-i me'arif).

Jednu noc smo bili gosti kod Almadzi (=Jabucar) Husein-efendije, drugu kod Kamisi Ibrahim-efendije, itd.

Jenog dana pozva mene, siromaha, nas gospodar Melek Ahmed-pasa u audenciju i rece:

- Znas li ti, moj Evlija, da je od cara dosao ferman kojim on zapovijeda da za sumu od cetrdeset hiljada grosa izbavimo bihackog kapetanagu od silnika po imenu Zrinjski (Zrinoglu). Moj Evlija, ni casa ne casi, nego se pobrini da mi to za ljubav ucinis, a ja cu ti za pratnju dati pogodne ljude koje hoces.

Kad je on to rekao, ja, siromah, odgovorih:
- U mladjega pogovora nema.
- Moj Evlija, kao naknadu za usluge dacu ti naloge da se pokupi prirez za moju zimsku zahiru (kisla zahire beha). Neka se skupi i donese sav novac za zahiru (zahire mali) iz krajiskih gradova sto se u porjecju rijeka Save, Une, Pakre i Drave.

Na to sam ja, siromah, s radoscu poljubio casnu ruku naseg gospodara Malek Ahmed-pase, jer iako sam toliko puta pohodio [razne] krajine, ovu krajinu nisam nikada vidio.

Istog dana dade mi nas gospodar Melek Ahmed-pasa da predam Zrinjskom (Zrinoglu) za otkup bihackog kapetana samura i crvenog platna iz Dijarbekra u vrijednosti od cetrdeset hiljada grosa, zatim hiljadu topova [platna za] zenske dimije, persijskog platna kamfurskih boja i crvnog strumickog sukna, dalje, sto pari cebadi, hiljadu komada zutih, a hiljadu komada crvenih sahtijana, hiljadu pari crvenih, a hiljadu zutih cizama, hiljadu pari papuca, hiljadupari lakih cipela, hiljadu pari tankih i debelih kosulja i jos mnogo takvih stvari. Sve je to natovareno na deset "sremskih kola". Zatim mi dade dvadeset odabranih momaka iz svoje garde (pasali) i cetrdeset ljudi bihackog kapetana. Za Zrinjskog mi dade jedno pismo, sedzadu, jednu svilom izvezenu malu haljinu te jedan samur-curak postavljen crvenom cohom.

Posto sam, siromah, sve to primio, oprostio sam se s pasom i ljuibeci mu ruku, dobih jednu kesu grosa za [putni] trosak.

Editovao: anonimac, 2008-07-01 10:59
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 205

  -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-02
Vrijeme: 09:48:13

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img480.imageshack.us/img480/4494/50qg.jpg
Hodocasnici kod kapelice blizu komusine
The Graphic,1876,prema crtezu Arthura Evansa

Katolicko hodocasce

Rimokatolicko stanovnistvo ovog dijela Bosne
skupilo se iz planinskih uporista razbacanih
naokolo da bi ukazalo postu svecima svojim,
svetoj Gospi i svetoj Kati(Katarini),zastitnici stare kraljevine Bosne.Sutra ce biti proslava cudotvornog
uzasaca i hodocasnici su se nagomilali u ovim krscanskim Delfima,svetom sredistu
svoje zemlje,kao i uvijek u velikim krizama
narodne historije, da bi dobili podrsku svojih svetica.
Na sam dan ovog velikog hodocasca,dok su se hiljade molile tu ispred planinske kapelice,zapocela je pobuna u Bosni, i iako joj ne vidimo kraja,ona mora,bilo nabolje ili nagore,izmjeniti njihovu buducnost.
Kod kapelice se odigravalo slijedece:
svaki seljak,cim bi stigao,ponizno bi se poklonio ispred zdanja i izveo izvjesne misticne i pobozne pokrete,povezane sa
njegovom religijom. Onda bi hodao okolo
kapelice:ako je posebno pobozan,puzajuci.
Poslije napustanja misterioznog krova,
mnogi su vjernici ostajali vani na koljenima
i izgledali kako je predstavljeno na crtezu.
Neki su brojali svoje krunice,drugi pruzali
stisnute pesnice u nekom narocitom stavu,
mozda namjerno da bi predstavili krst.
Najvise nas je iznenadio potpuno muslimanski
izgleda mnogih krscanskih vjernika.
Uticaj islama je cak zarazio i njihov krscanski obred,mnogi su puzali po zemlji i ljubili je kao da su bili u dzamiji.Jednog
covjeka sam potpuno zamjenio sa hadzijom,turskim hodocasnikom,bilo je i
drugih sa izbrijanim tjemenom ili,pak,poput
pravih muslimanskih vjernika sa jednostavno
ostavljenim percinom,koji su vjernici tako brizljivo cuvali kako bi pomogli andjelu
Gabrijelu da ih lakse odvede u raj.
Takodje,tamo je bilo i zena sa licem potpuno
pokrivenim i izgledalo je kao da strahuju
od propisa Kur,ana.
Cak i redovnici,koji su dosli iz samostana,na manjem odstojanju zbunjuju
slicnoscu s turskim sluzbenicima.
Gotovo se osjecala neka tuga pri pojavi
tolikog mnostva krscana odjevenih u muslimansku nosnju,ali ipak jos privrzenih
vjeri svojih otaca.

Arthur Evans,1876


http://img496.imageshack.us/img496/8908/45bh.jpg
Ljudi na crkvenoj slavi
Arthur Evans,1876

http://img496.imageshack.us/img496/3811/68cj.jpg
Stara kula kralja Tvrtka u Travniku
Arthur Evans,1876

http://img208.imageshack.us/img208/6445/15dd8.jpg
Bosanska kuca
Eh.Valerio,Iz knjige Hellwalda i Becha,1878

http://img208.imageshack.us/img208/7105/16le6.jpg
Unutrasnjost bosanske kuce
Eh.Valerio,Iz knjige Hellwalda i Becha,1878

Ako udjes u najmanju kolibu
nekog bosanskog Slavena,bez obzira da li
vanjstina izgleda bijednom,naci cete je
uvijek cistom i urednom.
U tom pogledu ljudi ovdje daleko nadmasuju
nizu klasu u Irskoj,Francuskoj i dijelovima
Italije.I nigdje drugdje narod nije toliko
drzao do nacina na koji jede,iako upotreba
noza i viljuske nije uobicajena.

E.Spencer: Putovanje po Evropskoj Turskoj 1850.

http://img494.imageshack.us/img494/4386/14kq.jpg
Nosnja iz Hercegovine i susjednih krajeva
The Illustrated London News,11.9.1875



Odjeca zene iz bolje klase
je orijentalna,ljupka i dobro prilagodjena
da prikrije bilo kakav tjelesni nedostatak.
Zene nose,kad se krecu po kuci ili sjede na
divanu,papuce nataknute na malena stopala.
Ali kad ih vidite na ulici umotane u jasmak
kako se gegaju u grubim cizmicama i papucama,
one podsjecaju na patku koja je upravo izasla iz vode.

E.Spencer: Putovanja po Evropskoj Turskoj 1850


U Bosni se obicaji muslimana
donekle razlikuju od obicaja ostalih
muslimana u svijetu,U Donjoj Tuzli sam
na primjer vidio mladu zenu kako hoda bez
feredze,a obicna je izreka medju Turcima:
"Odi u Bosnu da se zaljubis u svoju vjerenicu"
James Skene,1853

Svaki musliman ima brkove
koje cesto boji u crno u skladu sa
preporukama Kur,ana.
Zaliske i glavu brije,ostavljajuci cuperak
na vrhu glave,da bi ga njegov andjeo cuvar
na sudnji dan imao za sta izvuci iz grobba.
Bradu nose samo hadzije,oni koji se odlikuju
izuzetnom mudroscu.

E.Spencer:Putovanje po Evropskoj Turskoj 1850


http://img446.imageshack.us/img446/9320/17jg.jpg
Katolicki par
Th.Mayerhofer.Iz knjige J.Asbotha,1887

http://img446.imageshack.us/img446/5642/19nd.jpg
Beg iz Zagorja
Th.Mayerhofer.Iz knjige J.Asbotha,1887

http://img208.imageshack.us/img208/3958/13dq3.jpg
Seljaci na tuzlanskoj pijaci
W.Leo Arnddt.Iz knjige H Rennera,1896

http://img208.imageshack.us/img208/2084/12jb5.jpg
Zena iz Srebrenice
Hugo Charlemont,
Die osterr-ung.Monarchiein Wort und Bild,1901

Narodna nosnja

Siroke nabrane salvare od svile ili finog
cica,malen izrezan fermen,koji jako naglasava
grudi,fesic pokriven zlatnicima.
O vratu,biseri ili dukati.Na praznicne dane,one nose neku vrstu suknje,nazvane
dimijama,sa kaputicem,postavljenim krznom,
zvanom curdija.Na ulici su pokrivene bijelim
velom,koji im priljeze na lice, i mantilom
od zelene cohe,hermeticno zakopcanim od glave do pete.

E.Spencer:Putovanja po Evropskoj Turskoj 1850

Editovao: anonimac, 2008-07-02 09:53
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 1402

  -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-03
Vrijeme: 10:41:42

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img171.imageshack.us/img171/2995/11tp7.jpg
Bosanska kuca i rajina koliba
F.Zverina,Uber Land und Merr1876

http://img460.imageshack.us/img460/9591/11fg1.jpg
Rat u Hercegovini,Turski vojnici dovode zarobljenike
Charles Yriarte,The Illustrated London News 18.9.1875

Ustanak 1875.godine
U augustu 1875.godine izbio je ustanak u istocnoj
Hercegovini,koji se ubrzo prosirio po Bosni.
Odjednom je situacija u Bosni i Hercegovini bila od
evropskog znacaja.
Svi su evropski listovi i casopisi opsirno izvjestavali
o borbama krscanskog stanovnistva protiv Turske Carevine.



Izbijanje ustanka 1875.godine - po izvjestajima lista The Illustrated London News

31.jula: Prema izvjestaju iz Dubrovnika
donekle ozbiljne borbe su izbile u Hercegovini.

7.augusta: Izvjestaji iz Hercegovine javljaju
da su turske trupe bile uspjesne u nizu okrsaja,
te da je mostarski biskup nagovarao ustanike da poloze
oruzje. Knez Milan,boraveci u Becu,
imao je audenciju kod cara Franje Josipa,a povodom
tog susreta receno je da austrijska vlada ima namjeru
sacuvati strogu neutralnost u hercegovackoj stvari,
a preporucila je Srbiji da to isto ucini.

11..augusta: Kako nedavne operacije turskih snaga nisu uspjele suzbiti pobunu u Hercegovini,
poduzete su energicne mjere,te je guverneru Bosne
nalozeno da odmah posalje sve raspolozive trupe protiv
pobunjenika.
Pojacanja su takodje poslata iz Carigrada.
Turska vlada se posebno zahvaljuje austrijskoj vladi
na njenom lojalnom i prijateljskom stavu.

21.augusta: Najnoviji telegrami i pisma o ratu u Hercegovini pokazuju da obim pobune raste,hriscansko stanovnistvo u okolnim pokrajinama ispoljava spremnost
pomagati pobunjenike u novcu i oruzju. Istovremeno se javlja da je izbila pobuna u Bosni,te da su pobunjenici
zauzeli jedno utvrdjenje i jedan grad.
Grad Banja Luka,utvrdjeno mjesto sa oko deset hiljada stanovnika,pridruzio se pokretu.Gradovi Dubica,Berbir i
Kostajnica su navodno u plamenu,a mnogi turski plemici
su,kako se javlja,poklani.




http://img481.imageshack.us/img481/2276/33ob.jpg
Turske trupe zauzimaju karavan-saraj na granici prema Dalmaciji
Ronald Campbell,The Illustrated London News 18.9.1875

28.augusta: Informacije koje dolaze
u britansku ambasadu u Carigradu kazu da
turske trupe,koje jos uvijek stizu u Hercegovinu,tjeraju pobunjenike pred sobom,
a da ovi,povlaceci se,cine strasna zvjerstva.
Ovu vijest potvrdjuju drugi obavjestajni izvori.Pobunjenici su spalili Dubicu,a stanovnici bjeze u Stolac.
Otomanska vlada je odlucila poslati
Server-pasu kao carskog opunomocenika ka
pobunjenicima u Hercegovini,a javljajuci o
ovom koraku zahvaljuje se svim ambasadorima
velikih sila za njihov prijateljski stav.
Diplomatski uticaj triju careva i drugih evropskih sila iskoristit ce se da se
pobunjenici odvrate od daljeg otpora.
Porta je spremna da prihvati izvjesno
posrednistvo,koje bi ih spasilo,u slucaju da
se pokore,od ekstremnog bijesa,sto bi dalje
moglo dovesti do stalnih administrativnih
reformi.

4.septembar: Konfuzni telegrami iz
Hercegovine,ili bolje receno o Hercegovini,jos imaju dvojni karakter.
Oniod strane pobunjenika govore o paljenju
ili zauzimanju turskih sela i o dobrovoljnim
pomocnim trupama koje stizu iz Srbije.
Oni sa turske strane govore o pokretu trupa
i o postepenoj koncentraciji turskih trupa
u blizini pobunjenika.Medjutim,objava da su
sultanove trupe iz Mostara zauzele manastir
Duzi,prvi je izvjestaj o sustinskom turskom
uspjehu otkad je pobuna izbila.

8.septembra: Nasi izvjestaji o razvoju borbi su zbunjujuci i proturjecni.
Potvrdjeno je,medjutim da su pobunjenici
uspjeli suprotstaviti se Turcima kod Dabra,Bilece i Niksica.Nema sumnje da su
Turci u svakom od ovih okrsaja bili odbijeni
sa znatnim gubicima.
Receno je da je Nedjib-pasa povucen uslijed
ovih poraza.Ukupan broj turskih pojacanja
poslatih u Hercegovinu od pocetka ustanka
dostize 9.000,a racuna se da ukupan broj onih
koji su poslati u Bosnu iznosi oko 7.000
Ocekuju se svjeza pojacanja,jer je 18.000 vojnika,koliko ih ima u Hercegovini,jedva
dovoljno za gerilski rat koji prijeti.

http://img479.imageshack.us/img479/2854/2lz8.jpg
Hercegovacke izbjeglice na austrijskom tlu
V.Katzler,Illustrirte Zeitung 2.10.1875.

http://img394.imageshack.us/img394/3299/14qp1.jpg
Turska straza na bosanskoj granici kod Kostajnice,Uber Land und Meer,1875

http://img55.imageshack.us/img55/6983/10om.jpg
Hercegovacke izbjeglice izmedju i Goslica
Melo Prior,The Illustrated London News,19.8.1876

Priblizavali smo se bosanskoj
granici preko sela Strmnice,gdje se zbilo
cak 6.000 izbjeglica...
Ovakvu bijedu kao sto je bila ova nisam nikad
vidio u svom zivotu i nikada nisam mogao ni zamisliti da nesto ovakvo postoji.
Bili su doista u zalosnom stanju.Izbjegice su se
nadale da smo svima donijeli hranu.Oko nas
se skupila sasusena i iscrpljena lica,mrsavi
i koscati kosturi izbrazdani bolescu i povijeni gladju.
Gledali su nas tako da je izgledalo kao da plesu
kobni ples smrti.Medju njima se nalazio djecak od
dvanaest godina,blijed i njezan kao cvijetak
visibabe koji smo poneki spazili na putu.
Jasno se vidjelo da nece dugo ostati u zivotu-a i bolje mu je da se ne pati.Uz njega,kao radi
kao zastite,priljepilo se drugo dijete.
Nekoliko povezanih dronjaka produzivale su
s polja duge pletenice zenske kose.
To je bila citava njegova odjeca.
Nesto engleske pomoci vec je stiglo u Strmnicu,ali za mnoge i suvise kasno.
Tokom nekoliko posljednjih mjeseci,samo u ovom selu pomrlo je preko sest stotina osoba.

Ar Evans,Ilirska pisma,9.2.1877

http://img276.imageshack.us/img276/9694/22qw.jpg
Hercegovacke izbjeglice u Dubrovniku
The Illustrated London News 29.1.1876

http://img276.imageshack.us/img276/5688/35op.jpg
Bosanske izbjeglice,Uros Predic iz knjige Alfreda Jensena,Slavia,1897
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 1570

  -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-03
Vrijeme: 10:49:32

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img145.imageshack.us/img145/9762/11cq1.jpg
Postavljanje austrijske zastave na bosansko tlo
V.Kartzler,Uber Land und Meer,1878

Austrougarska okupacija

Austrougarskom okupacijom 1878.godine
Bosna i Hercegovina se opet nasla u centru
svjetske paznje.Oruzani sukob izazvao je
veliki interes, i opet su evropske novine
i casopisi bili puni napisa o dogadjajima u Bosni.

http://img485.imageshack.us/img485/7807/19li1.jpg
Austrijske trupe prelaze preko Save kod Gradiske
Kaufmann po slici Charles Yriarrtea,Le Monde Illustre,5.10.1878

http://img485.imageshack.us/img485/6517/21gu.jpg
Prelazak komande 13.armijskog korpusa kod Broda na Savi
Franc Schlegel,Illustrirte Zeitung 24.8.1878

29.jula napravljen je most
i izvrsen prelaz na bosansko tlo.
Na drugoj obali podignuta je kraljevska i
carska zastava,a trupe su vikale "hura!"...
Razumije se da se radost austrijskih vojnika
prenijela i na onaj dio stanovnistva koji
vidi ovo kao nacin da se uvede evropska
kultura i uspostave nove,sredjene prilike
pod zastitom te zastave.
Uber Land und Meer,1878
http://img389.imageshack.us/img389/476/012ws.jpg
Okupacija Bosne:Austrijske rezervne trupe prolaze pored Vranduka Ronald Campell,The Illustrated London News,12.10.1878

http://img208.imageshack.us/img208/5766/6be0.jpg
General Filipovic, Bocourt,Illustreret Tidende,1878

Austrijanci u Bosni ¨

Skica naseg specijalnog umjetnika
pri stabu generala Filipovica
prikazuje strmi put kod Vranduka i jedan
austrijski puk kako silazi prema glavnini
armije.Aktivne borbe su,doduse,sada prestale,
te je austrijska okupacija Bosne i Hercegovine
gotova cinjenica.Osvajajuci tri tacke -Visegrad,Gorazde i Focu - na liniji gornjeg Podrinja,
prirodna je granica Bosne i Hercegovine sa te strane
fiksirana,dok prodor jedne jedinice do Konjica
i Cajnica dovodi austrijsku okupacionu vojsku do administrativne granice bosanskog vilajeta.
Posljednji pokreti su izvrseni bez ikakvog otpora,posto su ustanici pobjegli prije pojave carske
vojske,ostavljajuci za sobom rovove u Visegradu sa
oruzjem,municijom i satorima.

The Illustrated London News,12.10.1878
http://img208.imageshack.us/img208/3609/5ul4.jpg
Pobunjenik Novom Pazaru poziva na ustanak protiv Austrijanaca
F.Schlegel,Illustrirte Zeitung 19.7.1879

Huskaci protiv Austrijanaca

Mnogobrojni huskaci,medju njima
i cuveni muftija iz Pljevlja,putuju
po zemlji pozivajuci istovjernike na
borbu protiv "daura".U manjim
mjestima uz Lim pojavljuju se
takvi lutajuci propovjednici,koji
drze plamene govore na javnim mjestima.
U samom Novom Pazaru mogu se cesto
vidjeti skupovi muskaraca sposobnih
za vojnu sluzbu,gdje najcesce vjerske vodje
ostro napadaju i prijete kako Austriji
tako i turskoj vladi u Carigradu.

Illustririte Zeitung,19.7.1879

Editovao: anonimac, 2008-07-03 10:52
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 199

  -> -> -> -> -> ->  Autor: ROB60
Datum: 2008-07-03
Vrijeme: 11:32:36

Nadzornik
RE: Bosna kroz istoriju
Eh, anonimac ove slike i tvoji postovi bi trebalo biti arhivirani i poslati premijeru okupiranog djela BiH drazi dodi dodanu da uporedi sa svojim srackama o vjestackoj tvorevini i istoriji BiH!!
I ne samo dodi i ovde zaluta poneki "cedni" historijski pismenjakovic kojem bi trebalo ovo poturit da procita.Dali bi i kapirali nije sigurno!!
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 232

  -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 01:16:02

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img59.imageshack.us/img59/2673/058tg.jpg
Hadzi Lojo poziva na ustanak
Felix,Uber Land und Meer,1878

Hadzi Lojo

Hadzi Lojo se prvi proglasio spasiteljem
domovine,s obzirom na opasnost koja je
prijetila njegovoj zemlji.
Hadzi Lojo je slavenskog porijekla.
Ovaj vodja Bos pripada staroj begovskoj
samiliji i prilicno je bogat.
1873.godine je bio clan uglednog vijeca u
Sarajevu.
Prije mjesec i po dana me je vodio
kroz glavni grad Bosne.Tada je Hadzi Lojo
agitatorski rad poceo da privlaci paznju
vlasti.
Kako je zakljuceno da gnjevni svetac
propovjeda samo protiv vanjskog neprijatelja
-iako je bilo dosta napada na zemaljsku vladu
-pustili su ga na miru.Ako se pitamo
sta je doprinjelo ucvrscivanju ugleda ovog
svetog covjeka,onda je to,pored vrlo
upadljive pojave sa mocnim,gromkim glasom,
bijesni,fanaticni i zaneseni izgled koji
stvara utisak ludaka,to jest po muslimanskom
vjerovanju covjeka koji se ne sazaljeva,vec
uvazava.
Utisak koji je ostavio na mene prvi susret
s ovim modernim svecem bio je,osim donekle
smijesnog izgleda,da postoji izvjestan plan
iza toga, i da ovaj dervis,koji hoda bos i
ljeti i zimi,ima ne bas bezazlane veze sa
uticajnim licnostima u glavnom gradu carstva.
Nasa slika prikazuje Hadzi Loju,mocnog
Bosanca,ispred sarajevske kapije,kako
propovjeda jedinu valjanost ucenja Kur,ana.

Uber Land und Meer,1878.

http://img309.imageshack.us/img309/4051/060jk.jpg
Austrijska armija,Gustave Janet,Le Monde Illustre 1878

http://img215.imageshack.us/img215/8239/098td.jpg
Austrijske trupe prelaze Bosnu kod Maglaja
Ronald Campbell.The Illustrated London News
19.10.1878

http://img114.imageshack.us/img114/7794/0128xi.jpg
Grad i tvrdjava Doboj
J.J.Kirchner,Uber Land und Meer,1878

Gospodjica Irby

Dvije engleske gospodjice,Mis Irby i
Mis Johnston,angazirale su se na
dobrotvornom radu pomazuci siromasnim
porodicama, a narocito na skolovanju i brizi
oko sirocadi.
Mis Irby,koja se trenutno nalazi u Engleskoj,
govorila je na uprilicenom sastanku u
Gradskoj vijecnici u Birminghamu,pruzajuci
sliku aktualnog stanja u Bosni i Hercegovini.
Potreba za dobrovoljnom pomoci je velika,a bit ce,nazalost,veca nego ikad u toku ove
godine,cak i kad bi se izbjeglice vratile u
svoju zemlju,jer Bosna skoro potpuno
opustosena.Tako reci nista nije posijano
za tri godine,osim u srednjem dijelu zemlje.
Kuce i sela siromasnih ljudi,koji su pobjegli
sada su potpuno unisteni.
Ako se izbjeglice vrate,sto ce sigurno uz
pomoc austrijske okupaacione vojske u Bosni
uraditi kad im zivot bude siguran,opet
ne bi imali ni kucu ni hranu.

The Illustrated London News 19.10.1878-79


Osvajanje Sarajeva

Jedan od najvaznijih dogadjaja do sada
u ovom sukobu bio je juris na Sarajevo,
grad od velikog znacaja Austrijske kolone
su rano ujutro nastupile prema tvrdjavi
pod zastitom teske magle.
Ova tvrdjava je opasana zidom gdje su,na polozaju,pobunjenici imali nekoliko spremnih
topova.Nakon nekoliko sati borbe,bosanske
puske su zasutjele zbog vatre iz teske artiljerije,a onda je austrijska pjesadija napredovala i u buljucima usla u grad.
Uslijedila je uzasna borba.Na trupe je gadjano iz svake kuce,iz svake kapije i sa svakog prozora.
Cak su i zene i bolesni i ranjeni pobunjenici
iz vojne bolnice ucestvovali u borbi.Na kraju su se pobunjenici rasturili na sve
strane,a cim je grad potpuno osvojen,
carsku zastavu su podigli nad tvrdjavom.
S obzirom na ocajnicku odbranu s kojom su
bile suocene,austrijske trupe su se ponasale
sa velikodusnoscu i uzdrzanoscu.
Izgubili su samo mali broj ljudi,ali su
imali veliki broj ranjenih.
Od pobunjenika tristo je bilo ubijenih,a sedam stotina ranjenih.

The Graphic,21.9.1878

http://img218.imageshack.us/img218/2424/4kv8.jpg
Hadzi Loju,vodju ustanika,vode ranjenog od
Rogatice za Sarajevo pod austrijskom strazom
de Leanen,po skici g.Franceschinija,kapetana okupacione vojske,Le Monde Illustre 23.11.1878

http://img247.imageshack.us/img247/8752/2np9.jpg
Hadzi Lojo

Strasni vodja bosanskih pobunjenika,
Hadzi Lojo,konacno je pao u austrijske ruke,
a nalazi se trenutno u vojnoj bolnici u
Sarajevu.Nas dopisnik R.Guttner pise:
"Hadzi Loju je uhvatio 2.septembra porucnik
M.Stipedic koji se vrlo energicno prihvatio
ovog zadatka.Uhvacen je na jednom usamljenom
mjestu na skoro nepristupacnom planinskom
terenu, u tri sata nocu.
Grdno je psovao dok su ga nosili na nosilima,
posto je bio ranjen u nogu,u Rogaticu,gdje je bio smjeste stab 1.divizije.
Bio je uzbudljiv trenutak kad su dvije cete
pod komandom Stipedica,svjesne vaznosti
svoje uspjesne akcije,prelazle most.
Na celu jedna ceta,zatim Hadzi Lojo,u
zivopisnom,lezernom polozaju,pola sjedeci,
sa smjeskom na usnama,stisnutim od boli-mocni vodja bosanskih muslimana,okruzen strazom sa strsecim bajonetima.
Orijentalna mirnoca je na trenutak napustila
zarobljenika.Njegovi istovjernici su se do zemlje klanjali sa strahom na licu videci
svog vodju u rukama neprijatelja.
U stabu su sluzili Hadzi Loju kahvom,
koji je vrlo brzo popio osam soljica,a
zatim su ga odveli u bolnicu u Rogatici,
gdje ga je bandazirao stapski ljekar.
U tom vrlo mucnom trenutku napravio sam mu portret.Trazio je da ga vidi,bio je zadovoljan i stavio svoj potpis:El Hadzi Lojo
Hafis (to jest:Lojo,koji je bio na hadziluku
u Meki,a koji zna Kur,an napamet).
Hadzi Lojo ima, po svom vlastitom iskazu,
44 godine,ali izgleda mnogo starije,zbog
teskoca koje je prozivio i zbog boli od
rane na nozi.
4.septembra su ga prevezli,pod strogom
strazom u vojnu bolnicu u Sarajevo."

Illustrirte Zeitung,26.10.1878.

http://img247.imageshack.us/img247/2893/3xg7.jpg
Hadzi Loju vode u Sarajevo
Franz von Perzoglia,Uber Land und Meer,1878.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 229

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 01:29:22

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img225.imageshack.us/img225/9042/omerpasalatas4xz.jpg
Omer-paša Latas (1806. - 1871.)

Rođenje i život

Omer-paša Latas se rodio 1806. godine, kao Mihailo Latas, u Janjoj Gori, opština Plaški, a umro je 1871. godine u Istanbulu. Kao oficirsko dijete učio je kadetsku školu u Gospiću i stupio u vojski kao kadet-narednik. Pobjegao je u Bosnu 1827. godine zbog pronevjeravanja novca i u Banja Luci je primio Islam. Iz Banja Luke odlazi u Vidin, gdje boravi neko vrijeme. Kada je došao u Istanbul, postao je učitelj crtanja prijestolonasljednika Abdul Medžida. Postao je pukovnik 1838. godine, a potom paša, kad je Abdul Medžid stupio na vlast. Bio je odličan vojnik. U krvi je ugušio pobune u Siriji, Albaniji i Kurdistanu. Vrlo mlad imenovan je za maršala, tj. mušira. Godine 1848/49. sa Rusima okupirao Dunavske kneževine. Slomio je ustanak bosanskog begovata na čelu sa vezirom Husein-kapetan Gradaščevićem 1850. godine. Oko hiljadu najuglednijih aga i begova je pozatvarao, a oko 400 poslao okovane u Istanbul. Godine 1853. uništio bi Crnu Goru, da to nisu spriječile Austrija i Rusija. U Krimskom ratu 1853. bio je zapovednik turske vojske na dunavskoj liniji i dobio titulu serdari ekrema (veliki vojskovođa). Potom je sudjelovao, sa engleskim i francuskim saveznicima, u opsadi Savestopolja, u borbama na Kavkazu. Ugušio je ustanke u Mesopotamiji. Godine 1861, kada je bio na pomolu rat sa Crnom Gorom, ponovo bi uništio Crnu Goru, da se nije spasla zauzimanjem velikih sila. Gušio je i grčki ustanak na Kritu 1867. godine i pošto nije do kraja, zbog loše turske flote i nedostatka sredstava, mogao da sprovede blokadu ostrva, sam se povukao 1868. godine. U Parizu je bio 1865. godine kao glavni vrhovni komandant turske vojske


Omer-paša Latas u Bosni
Pobune bosanskih prvaka protiv osmanske vlasti i sporo provođenje reformi, utjecali su na odluku Porte, da u Bosanski ejalet pošalje Omer-pašu Latasa, spacijalistu za gušenje pobuna u provincijama. Dalaskom u Sarajevo 1850. godine, okupio je bosanske prvake, pročitao im ferman i zatražio je od njih, da reforme provedu u praksu. Bez obzira na to, Bosaski ejalet su zahvatile pobune u Bosanskoj Krajini, Posavini, Hercegovini i srednjoj Bosni. Sve pobune su bile vojno ugušene,a sljedila su ubistva i progoni bosanskih prvaka. Latasova naredba o oduzimanju oružija od kršćanima izazvala je pobunu u Hercegovini 1851. godine.


http://img255.imageshack.us/img255/4747/smaillc2.jpg
Kula i dvori Smail Age Cengica,istocna Hercegovina.
Porusili Crnogorci u ratu 1875.,tacnije francuski pirotehnicar,a nacrtao neki dubrovcanin,pred samo rusenje.
http://img525.imageshack.us/img525/4372/eficinakulauu1.png
Efcina kula,istocna Hercegovina
http://img402.imageshack.us/img402/3/kulaljubovicaki3.jpg
Kula Ljubovica,istocna Hercegovina
http://img402.imageshack.us/img402/5828/begovauk7.jpg
Begova kuca,Trebinje. (Unistena 1993)
http://img125.imageshack.us/img125/6520/blagajstjepandr8.jpg
Ostaci grada Herceg Stjepana u Blagaju,Hercegovina.

Dr Asim Peco, akademik
KULE PO HERCEGOVINI

Naš narod kaže:
Vrijeme gradi niz Kotare kule,
Vrijeme gradi, vrijeme razgrađuje.

Koliko istorijske istine ima u ove tri rečenice! Drugačije rečeno, sve je prolazno. Ali, opet, istorijska je istina da negdje vremenu, njegovom neumitnom hodu, često pripomažu i ljudi. Ima vremena u kojima zli ljudi, bolje rečeno - neljudi, mnogo učine da se vremenski hod ubrza. Oni potpomažu da se kule razgrađuju. Kad nam vrijeme ”oburda” kulu, nije žal za njom kao kad je njen kraj djelo ruku nečovjeka, kada neljudi dođu do izražaja, pa je unište. O ovom posljednjem, o nedjelu zlih ljudi, često se govori u posljednje vrijeme. I to naročito na našim prostorima, na prostorima Hercegovine. O jednom takvom neljudskom djelu, imali smo prilike da pročitamo u ”Mostu” br. 127 (3. Tu nam je gospođa Azemina Ljutović- Kurtović ispričala istorijat Ljutovića kule u Hodbini. I, ispričala ga je na zavidnoj visini. U toj njezinoj priči sve je došlo do izražaja: i pismenost, i ljubav prema porodici, od Ahmetage, kao stuba porodice, do rano preminule Emire, koje se i ja sjećam kao učenice Mostarske gimnazije - i ljubav za Hodbinu.


U ovoj priči o ”bivšoj kuli” došao je do punog izražaja smisao autorkin za uočavanje detalja i da ih, u stilu velikih pisaca, nama nareda i saopšti. Mi možemo samo zaželjeti da nam gospoda Azemina Ljutović- Kurtović, iz svoje, nesumnjivo, bogate riznice sjećanja i pamćenja, još ponešto saopšti na ovaj način. Doći će bolja vremena, doći će generacije koje će imati vremena da se bave i naukom i istorijom, pa i istorijom umjetnosti, koje, kratko rečeno, neće brinuti naše svakodnevne brige. A njima će, bez sumnje, dobro doći svaki detalj o našoj sadašnjosti, svaki detalj koji će im pružiti nešto novo, nešto iz našeg vremena. Pogotovo iz vremena koja su prethodila našem.

I upravo zbog toga, ponukan člankom gospođe Azemine Ljutović- Kurtović, ja ovdje iznosim jednu svoju želju: popišimo sve kule po Hercegovini, popišimo sve značajnije objekte po Hercegovini. Generacije koje dolaze iza nas mogu nam biti zahvalne. A ima se o čemu pisati (ja ovdje navodim neke kule po sjećanju, a i neke važnije kuće).

U mome Ortiješu ima, ili je bila, kula koja je do posljednjeg rata bila vlasništvo porodice N. Crnogorca. Ko je pravio tu kulu, kakva je njena istorija, na moju veliku žalost, ja ne znam. Svakako o njoj se ne bi mogle pričati priče kao o Ljutovića kuli, ali vrijedno je zabilježiti ono što još u sjećanju mojih Ortiješana postoji.

Na Buni je bila, i, do ovih vremena, zvala se Ćemalovića kula. Možda još postoji neko od Ćemalovića ko se sjeća te kule, i života u njoj.

Na Buni je vrijedno zabilježiti i Badžakovinu. To su bile, koliko se sjećam, lijepe kuće koje su imale i vodu. Koliko su one povezane za Ali-pašu Rizvanbegovića, ne znam. Ali vrijedno bi bilo da se i to zabilježi.

Po mome sjećanju, na Bivoljem Brdu - u Dubravama, postojala je kula, ili nešto kao kula, vlasništvo porodice Ćiber. Ja znam da je moj rahmetli babo, čija je sestra bila udata za jednoga Ćibera, često pričao o toj kuli i iznosio svoja predivna sjećanja o njoj.

Vrijedno bi bilo zabilježiti o Velagićima iz Blagaja. To je bila poznata porodica, sa svojim kućama na vrelu Bune. Svakako da postoji još neko ko se sjeća i ”rahatluka” u Velagića kućama. Čini mi se da je osnovna osobina svih Velagića bilo poštenje i ponos.


U Stocu je bilo još tragova od Ali-paše Rizvanbegovića. Tu su bili i njegovi ”dvori”. Zašto da i to ne sačuvamo od zaborava. Sa Rizvanbegovićima bi vrijedno bilo zabilježiti i o porodici Mehmedbašića, a i jednih i drugih, nadam se, još ima u čijem je sjećanju život iz predratnih dana. Ja sam jednom boravio u Begovini. Te kuće treba sačuvati, ako nije moguće drugačije, onda opisati ih i ostaviti potomcima.

U Gabeli, Višićima, živjeli su Muradbegovići. Vrijedno bi bilo da se i o njima što zabilježi. A njihovo prezime mnogo govori.

Fazlagića Kula sama svojim imenom mnogo govori.

I, tako, ima, možda, još koja kula čije bitisanje bi bilo korisno zabilježiti, sačuvati od zaborava. U Baćevićima postoje ”Čelarevi dvori”. Istina, davno su bili porušeni, ali, možda, postoji još neki trag od njih, makar u sjećanjima. Ako nekad neko uzme za magistarski rad, da ne kažem - doktorski rad - iz istorije umjetnosti ovu temu, naše sjećanje bi mu mnogo pomoglo.

Ja znam da opisi ovih kula ne mogu biti onakvi kao što je opis Ljutovića kule, ali mogu nam pružiti osnovne podatke o svome trajanju. Pa i to će biti dosta. A ja se i ovom prilikom zahvaljujem gospođi Azemini Ljutović- Kurtović što mi je, pišući o svojoj kuli, mada je nikad nisam vidio, a nedaleko od nje sam živio, povratila sjećanje i na Simu Lučića, sa kojim sam išao u osnovnu školu, i na Hodbinu, i na hercegovačke kule.

Sačuvajmo i od ”zuba vremena”, i od neljudi, ono što se još može sačuvati. Istorija će za to biti zahvalna.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 178

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: dudo955
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 05:32:00
RE: Bosna kroz istoriju
[IMG]http://img104.imageshack.us/img104/7908/resulbegovicakucahg4.th.png[/IMG]
Kuca Resulbegovica u Trebinju.Godine 1960 Rahman(Abdurrahman) Resulbegovic "prodao" je kucu ugostiteljskoj firmi Leotar.
Godine 1993 Trebinjski cetnici totalno su unistili kucu i sve u njoj sto je podsjecalo na "tursko" vrijeme.
PS: I mnoge moje uspomene.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 244

  -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: toshiba ko ludo
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 08:22:11

Japanac
RE: Bosna kroz istoriju
USPOMENE su - neunistive ... Ako hoces da bas takve ostanu , da ih ne poneses sa sobomn "metar i po"
.. dole , u zemlju ... ONDA - PISI ... Zapisano ostaje
VJECNO .. Nasa tijela ... nase misli , sjecanja , zemlja ce "progutat" ... SAMO pisano ostaje - "za vakta"...
Tako, dudo , ko zna koliko ce ova www pozivjeti ..???
Ali se nadam , da u slucaju bilo kakve "katastrofe" ,
"slova" koja forumasi - napisase , ostaju , za "vijeki vijekova" upisana na nekim "CYBER" plocama ..!
ISTO kao sto su - STECHCI nasih predaka , stari stotinama godina - jos uvijek tu ... NEMA SILE koja ce
ih unistiti slijedecih hiljada , miliona godina .. !
...... Nesto kontam ... " ja jesmo mi - LEGENDE !"...
Pa da se "buduci narastaji" uce od nas ...
NAROCITO .. na onim "medjusobnim pljuvanjima" , dobro
i - "voljenjima" .. slaganjima .. neslaganjima ...
Al` ... "OSTADE - ZAPISANO" ...
USPOMENA ima mnogo.. ali , nikad (ako su istinite)
na pretek ih - NIJE ...
Poz.. japanac ( copy rights - reserved )...ha ja !

Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 210

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 21:14:49

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
SARICA KADUNA I NJENA SAHAT-KULA
u narodnoj pjesmi nastaloj u Mostaru

U vrijeme vladavine Otomanskog carstva balkanskim prostorima, kao vazan kulturni centar Bosnjaka, Mostar se posebno istice u periodu XVI, XVII i XVIII stoljeca, te postaje poznat, osim Starog mosta, po velikom broju ucenih ljudi, pjesnika, pisaca, filozofa, muderisa, kadija itd., a u tadasjem svijetu umjetnosti i literature posebno se istice kao najmarkantnija licnost Mustafa Ejubovic - sejh Jujo i pjesnik Dervis- pasa Bajezidagic (poginuo 1603. godine pod Budimom).

Cuveni turski putopisac Evlija Celebija prolazeci kroz Mostar 1664. godine je zapisao da "na teritoriji Hercegovackog sandzaka nema nijedan veliki grad napredniji i ljepsi od sehera Mostara." 1) Ljepotu njegovih mahala, basci, Neretve, Starog mosta, kula, ducana i djevojaka opjevali su, posebno pjesnici koji su stvarali na orijentalnim jezicima ali i narodno pjesnistvo, narocito sevdalinke i balade. Da je Mostar bio grad pjesme svjedoci nam i ceski muzikolog Ludvik Kuba koji je boraveci u nasem gradu 1893. godine za vrijeme mjeseca ramazana sakupljajuci lirske pjesme zabiljezio slijedece: "U porodicama muskarci pjevaju uz tamburu ili uz gusle, djevojke pjevaju uz tepsiju, tj. uz pratnju velike metalne tacne koja zveci, a koja inace sluzi kao, posuda za jelo ili kao stolna daska". 2)


U drugoj polovici XVI i prvim decenijam XVII stoljeca Mostar je vec brojao 24 mahale i u njegovom nastanku i razvitku veliku ulogu su imali njegovi dobrotvori - vakifi. Nas u ovom kracem osvrtu interesuje jedina zena, veliki dobrotvor, Fatima Saric, cije su zaduzbine opjevane i zabiljezene u narodnoj lirskoj pjesmi, i to u nekoliko razlicitih varijanti. Ova je legatorka u svom gradu sagradila dzamiju na Carini (srusena 1947. godine), mekteb i sahat-kulu. 3) Ova sahat-kula, koja je locirana u Kazaskoj carsiji i za koju Evlija Celebija kaze da se "zvuk njena zvona cuje iz daljine na tri sata hoda" 4), je posebno opjevana u narodnoj pjesmi kao i jos neki kulturno- historijski objekti u Mostaru.

Sa knjizevno- kulturoloskog aspekta sve varijante pocivaju na jedinstvenom motivu koji predstavlja svojevrstan izvor za proucavanje proslosti Mostara. Jednostavnost i cistota pjesnickog kazivanja kao, i izbor stihova u formi zaklinjanja od strane Sarica kadune cini pjesme same po sebi neobicnim, neponovljivim i neprolaznim. Forma zaklinjanja otkriva ogromnu ljubav i odlucnost kao i kaduninu teznju da vlastiti naum pretoci u djelo, kako bi univerzalna ljepota gradjenja dzamije, mekteba i sahat-kule bila u skladu s zeljom srca, da kucanje sata od celika prenese u prostor egzistiranja svoga dragog:

"Po kucanju sata od celika
on bi cuo kucaj srca moga... "

I tako narodna pjesma spaja nespojivo; sat od celika i kadunino srce ruseci sve zakone poetike podizanjem ljubavi iznad zakona svakodnevnice, darovanog zivota i harmonije Svemira. Jacina zvuka koji ce proizvoditi sahat od celika na sahat-kuli u Brankovcu mora se cuti po cijelom Mostaru a "jos da nije te Velez planine, culo bi se ravnom Nevesinju", i cuo bi ga, naravno, Ibro Fazlagicu zbog koga je i pravljen, sto pjesmi daje poseban pecat i lokalno obiljezje.

U drugoj varijanti Sarica kaduna se zarekla u mahali medju hanumama da ce sagraditi veliki sahat u Mostaru zaklinjuci se najvecim vrijednostima i temeljnim zakonima islama kao i onoga sto on duhovno i materijalno bastini, spojivsi svoj ovozemaljski zivot i ljubav, njegovu bespovratnost i trajanje s univerzalnim simbolima ostanka i opstanka ljudskog bica na zemlji prozetog bosnjackom tradicijom i islamskom duhovnoscu:

..."Jest tako mi dina i imana
i tako mi sehri ramazana
sagradicu mekteb i munaru
i veliki sahat u Mostaru... 5)

Jedna od pjesama je zabiljezila da ce Sarica kaduna pored gradnje objekata islamske arhitekture popraviti na Buni cupriju i ozeniti brata, cime se ovaj motiv prosiruje i produbljuje na ljubav i ljepotu, kako prema bratu tako i najuzem zavicaju, da bi i jedno i drugo koristili covjeku i bili u funkciji zivota i umjetnosti uopce:

"Zaklinje se Sarica kaduna
Nacinit cu mecet i munaru
I suvise sahat u Mostaru
A na Buni popravit cupriju
Ozenit cu brata kapetana
Djuzel cerkom teman teftedara... 6)


Kao sto vidimo nema niceg suvisnog u kaduninom zaklinjanju; sve je na svome mjestu, zivotno i emotivno utkano u jednu misaonu cjelinu, koja odslikava mjesto i vrijeme, zelju i odvaznost, inat i snagu, da se rijec pretoci u stvarnost i veselje, i da ljubav ostane i opstane kako u srcu tako i u pjesmi, te da se tradicijom i naukom sacuva i prenosi, odrzava i pamti, uzdise i slusa. Zanimljivo je napomenuti da je pjesma bila jedan od nacina komuniciranja zaljubljenih u patrijarhalnoj bosnjackoj sredini Bosne i Hercegovine, pa tako i za Sarica kadunu i njenog Ibru Fazlagica koji je zivio daleko od rodnog joj Mostara, u Fazlagica kuli kod Gacka.


Otud i tolika ljubav za sahat-kulom i njenim satom od celika. Na kraju treba istaci da je u svim varijantama ove pjesme sve stvarno i postojece, omedjeno i uvjetovano, kako pravilima morala tako sredinom i vremenom nastanka, da bi ljubavni dozivljaj bio prepoznatljiv i jedinstven, i u onom, i u ovom vremenu.

Falila se Sarica kaduna
u hamamu medju kadunama.

"Sagradit cu kulu na Brankovcu,
i na kuli sahat od celika!

Nek' se cuje po c'jelom Mostaru,
kada kucne sahat od celika!

Jos da nije te Velez planine,
Culo bi se ravnom Nevesinju,

Culo bi se Fazlagica kuli,
Cuo bi ga Ibro Fazlagicu!

Po kucanju sah'ta od celika,
on bi cuo kucaj srca moga!"7)
Zaklinje se Sarica kaduna:
"Nacinit cu mecet i munaru
I suvise sahat u Mostaru,
A na Buni popravit cupriju,
Ozenit cu brata kapetana
Djuzel cerkom teman teftedara!

Sto je rekla, nije ni porekla:
Nacinila mecet i munaru
I suvise sahat u Mostaru,
I na Buni popravi cupriju,
Ozenila brata kapetana
Djuzel cerkom teman teftedara.

Zarece se Sarica kaduna
u mahali medju hanumama:
"Jest tako mi dina i imana
i tako mi sehri ramazana,
sagradicu mekteb i munaru
i veliki sahat u Mostaru,
nek se cuje preko Bisca ravna,
Velagica i Blagaja grada,
a da nije Bisine
culo bi i Nevesinje".9)
Zaklela se kaduna Fatima,
Da ce gradit sahat u Mostaru,
Da se cuje po svemu Mostaru,
Po Mostaru i oko Mostara,
I jos da ce dzamiju graditi
Bas na srijedi u cara malo.
Sto je rekla, to je ucinila:
Sagradila sahat u Mostaru,
I dzamiju na srijedi Mostara,
To se cudo i do cara culo.10)


1) Evlija Celebija, Putopis, Odlomci o jugoslavenskim zemljama, Sarajevo, 1996. str. 475.
2) Citirano iz knjige "Antologija Bosnjacke usmene lirike", od Muniba Maglajlica, Sarajevo, 1977. str. 14.
3) Vidjeti opsirnije: H. Hasandedic, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Sarajevo, 1980.
4) Evlija Celebija, n. d. Str. 475.
5) H. Hasandedic, n. d. Str. 149. (Pjesma je zabiljezena od rahmetli Zinete Sukalic iz Mostara).
6) Vehid Gunic, Sevdalinke o gradovima, str. 179, Bihac, 1997.
7) Muhamed Zero, Sevdah Bosnjaka, Izdavac NIPP Liljan, 1995.
Vehid Gunic, n. d. str. l79.
9) H. Hasandedic, isto kao u fusnoti broj 5.
10) Karl Peez, Mostar und sein Culturkreis, Leipzig 1891., str. 33.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 274

  -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 22:13:18

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
A.GACKO



Gacko (Metohija) je varošica na sjeveroistočnom rubu Gatačkog polja, u istočnoj Hercegovini. Prvi put se spominje 1276.kao mjesto sukoba izmedju kralja Uroša Nemanjića i sina mu Dragutina.Gatačka župa pripadala je oblasti Podgorje, a od 14 stoljeća bosanskoj državi i nalazila se u posjedu vlasteoske porodice Hranića. Gacko je u srednjem vijeku bio važan centar na trgovačkom drumu koji je vodio od Dubrovnika preko Trebinja i Bileće u Foču i dalje.[1]

Turci su ga zauzeli u novembru 1465.godine. Nahija Gacko koja se prvi put spominje u sumarnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1468/69, godine pripadala je u početku kadiluku Foči ili Drini, a od 1532.kadiluku Cernici. Od 1858.Gacko je središte kadiluka, a od novembra do decembra 1875. bio je središte istoimenog okruga (sandžaka).[2] Od austrougarske okupacije 1878. do danas, Gacko je stalno centar istoimenog sreza, odnosno općine.

Kad je počela i kako je tekla islamizacija u ovom dijelu Hercegovine nije poznato. Prvi muslimani u Gacku i okolini bili su, kao i drugdje u perifernim dijelovima Hercegovine,osvajači janičari i spahije, ali se nezna kakvog su porijekla bili oni [3]. U više muslimanskih porodica u Hercegovini sačuvano je do danas predanje da su njihovi preci doselili iz Turske, kao osvajači, kada su Osmanlije polovinom 15. stoljeća okupirali ove krajeve.

Broj muslimana u ovom kraju povećavao se konverzijom domaćeg bogumilskog stanovništva. Na islam se prelazilo dragovoljno i bez ikakve prisile. Neki su na islam prelazili “za inan” , kao što je bio slučaj Djure Zvizdića, o kome ćemo kasnije govoriti. Bilo je slučajeva da je jedan član porodice prešao na islam, a drugi ostao u svojoj pradjedovskoj kršćanskoj vjeri. Oni su kasnije medjusobno održavali tijesne rodbinske veze, pa čak se priča da su neke porodice, pored svojih, slavile i neke kršćanske praznike. Kade se u Gacku podizala pravoslavna crkva 1881, i 1882. godine neki muslimani su dali preko sto forinti u gradnji.Oni su nad svojim bolesnima dovodili pravoslavne svećenike da ih liječe i čitaju molitve.[4]


Mehmed Spahije Zvizdića džamija

U Gacku se od islamskih objekata nalazi samo džamija i mekteb uz nju, situirani na mjestu Slavlja ,nedaleko od istoimenog izvora. U prošlim bunama i ratnim vihorima džamija je više puta rušena i kasnije nanovo gradjena ili opravljana. Kako je izgledala i koliko je dimenzije imala prva njena zgrada nije poznato. Ona je , zacijelo, bila malena, gradjena od slabog materijala i bez munare.

Prvu džamiju u Gacku sagradio je Mehmed-spahija Zvizda(Zvizdić) 1760. godine.[5] On je rodjen u Gacku koncem 17, ili početkom 18, stoljeća i u porodici je imao samo ženu, kojoj je bilo ime Slava.Bio je po rodjenju kršćanin i bilo mu je ime Djuro. Po drugoj verziji ovog predanja on se prezivao Vasović i od njega vuku porijeklo gatački Zvizdići.[6]

Priča se da mu je žena Slava jednog dana prala rublje na izvoru Slavljan,koji je po njoj dobio svoje ime.Bila je pokrupna zbog čega je na se svratila pozornost buljubaše Ahmeda Mijatovića koji je tuda slučajno na konju naišao i koji joj je na račun toga nešto banalno dobacio. Kad se ona uplakana, zbog uvrede, kući vratila, ispričala je sve svome mužu.

Ovaj slučaj je Djuru toliko razljutio da je odmah otišao u Istambul, primio islam i uzeo ime Mehmed. Tamo je dobio i ferman da može ubiti Mijatovića gdje god ga živa uhvati. Po povratku kući, pošao je odmah u potjeru za njim, a ovaj je prije njegovog povratka bio natovario svoje blago na šest mazgi i počeo bježati prema Foči. Mehmed-spahija ga je sustigao na skeli Drini, ubio ga, i svo blago u Gacko dotjerao. Dalje se priča da je on u Gacku sagradio sebi džamiju, a u Maloj Gračanici crkvu svojoj ženi Slavi,koja nije htjela preći na islam i koja je do smrti živjela kao kršćanka.[7]

Po drugoj verziji ovog predanja, taj slučajni prolaznik bio je Hamza Tepavčević iz Kraljevog Dola, po trećoj neki Krvavac, a po četvrtoj Alija Čerkez. Predanje dalje kaže da je Hamza buljubaša bio veliki nasilnik. Njegova su nasilja dojadila kršćanima i muslimanima. Ovo je bio glavni razlog Djurinog odlaska u Istambul, a uvreda žene mu Slave bilo je samo direktan povod za to. On je prije polaska na put kupio potpise od uglednih ljudi iz Gacka i okoline koji su potvrdili da Hamza čini nasilja (zulum) svijetu i njihove iskaze ovjerio kod mjesnih vlasti. Djuro je ostao u Istambulu tri godine, gdje je primio islam, uzeo ime Mehmed i od sultana dobio ferman da može ubiti Hamzu, što je po povratku kući i učinio,

Priča se da je Mehmed- spahija imao tri sina: Ibrahima, Mustafu i Aliju. Najstariji Ibrahim dobro je slušao majku i kad god je ona zaželjela,vodio ju je u crkvu u Malu Gračanicu. Dvojica mladjih su je odvraćali da ne ide u crkvu, pa ih je ona zato klela da im se potomstvo u trećem koljenu iskorijeni. Priča se da je tako i bilo. Od najstarijeg joj sina Ibrahima vuku porijeklo ne samo Zvizdići, nego sve muslimanske porodice u Gacku: od Kurta, - Kurtovići, od Nuka, - Nukići, od Šaka-Šakovići itd.[8] Još živa usmena narodna tradicija i danas prepričava sve ove dogadjaje s tim što im vrijeme nastanka ne može odrediti. Zato se u nedostatku pisanih izvora moramo zadovoljiti ovim oskudnim narodnim predanjima.

Vakif Mehmed-spahija je prije prelaska na islam bio knez u Metohiji i ugledan i bogat feudalac. On je u Gacku i okolini imao velike posjede, a selo Vrba bilo mu je planina na koju je preko ljeta stoku (hajvan) izgonio. Ovdje su živjeli njegovi potomci Agovići, koji su 1882. godine prodali sve posjede Srbima i odavde iselili.[9]

Navedeno predanje je možda istinito, ali glavni razlog Djurinog prelaska na islam je , svakako, taj što je pod novom vlašću htio i želio sačuvati sve svoje privilegije i posjede koje je do tada uživao. On je umro u Gacku u drugoj polovini 18. stoljeća i, kako se priča , sahranjen je u haremu kod džamije, oko dva metra zapadno od njene munare. Stariji ljudi i sada pokazuju njegov grob, ali nišana na njemu odavno nema.

Džamija u Gacku je bila koncem prošlog stoljeća toliko dotrajala da su u njoj više nije moglo klanjati.Tada je Zemaljska vlada za BiH dotirala sumu od 1000 forinti i dala svu gradju od porušene kasarne (kršle) u Gacku za izgradnju džamije. Muslimani Gacka i okoline dali su 600 i u gradji 200 forinti. S ovim sredstvima je cestar Šremer sagradio 1896, godine, na temeljima stare, novu džamiju.[10] Munara uz nju podignuta je kasnije.

Osnovica džamije je kvadrat sa stranicom 8,5 metara (enterijer).Gradjena je od tesanog kamena i pokrivena četverostrešnim krovom, sada pod crijepom. U enterijeru se nalazi mihrab bez dekora, drveni minber i mahfil u širini cijele džamije.Uz desni zid joj je prigradjena kamena munara ortogonalna oblika visoka oko 15 metara. Džamija je u toku prvog svjetskog rata rušena, pa je 1916. dogradjivana i opravljana.I u toku prošlog rata ona je znatno oštećena. Godine 1964, temeljito opravljena. Ona nema predvorje (sofa) kao ni ostale džamije na području gatacke općine. Zaprema sa haremom uz nju 556 metara kvadratnih površine i upisana je u gr.ul.k.o. Gacko pod brojem 663 kat.čest. 415.

Prvi poznati imam ove džamije bio je neki Ebu Bekir hodža, koji je potpisan kao svjedok na jednom ugovoru iz 1204. (1789) godine. Hasan-beg Resulbegović, sin Ibrahim-pašin, bio je u prvoj polovini prošlog stoljeća mualim u Gacku. Neki Ali ef. bio je 1284 (1867/6 imam i hatib džamije u Gacku. Od konca prošlog stoljeća do danas imami i hatibi ove džamije bili su: Arif ef. Sarić, Osman ef. Zametica, Muharem ef. Hasanbegović, hafiz Alija Karahasanović, Mahmut ef. Džaferović, Hamid ef. Kurtović, Hasan ef. Fazlagić i Atif ef. Spahić.[11] Ovoj džamiji gravitira više okolnih sela.

Za izdržavanje džamije vakif je ostavio: dućan,vrt,njivu i tri harema koje nekretnine zapremaju 42500 metara kvadratnih površine. Iz prihoda ovih nekretnina davale su se plaće imamu,mujezinu i opravljala džamija. Prihodi ovog vakufa iznosili su 1917. godine 419, a rashodi 268 forinti.Od ovoga se davalo imamu i mujezinu godišnje po 120 forinti, a ostatak je trošen za opravljanje džamije i njenu rasvjetu.[12]

Neka Ajnija-hanuma uvakufila je nepoznate godine čair i čifluk u Gacku za potrebe ove džamije i one u Cernici.Prihodi ovog vakufa iznosili su 1917. godine 364, a rashodi 288 kruna.Od ovoga se plaćalo imamu i mujezinu po 120 kruna, a ostatak uzimao mutevelija. Iz prihoda ovog vakufa davala se plaća i imamu džamije u Cernici sve dok je ona radila.

Hana Drljević, rodjena Džubur, iz Gacka, uvakufila je 1916. nekretnine u Gacku za potrebe ove džamije koje su upisane u rg.ul.k.o. Gacko broj 278. O ovom vakufu nemamo nikakvih podataka.[13]

U Gacku je radio jedan mekteb koji je podigao major Šukri-beg I koji se prvi put spominje 1291.(1874) kada su na području gatačkog kadiluka radila još tri mekteba. Mualimsku dužnost u njemu vršili su spomenuti imami džamije i Hasan ef. Tanović i hafiz Agan ef. Hodžić. Na području ovog kadiluka radilo je 1304 (1886) devet sibjan-mekteba: Metohiji (Gacko), Gračanici, Medanićima, Ravnima (Ramadan Prguda), Mjedeniku (Omer Omeragić), Ključu (Ferhat Krvavac), Fazlagića Kuli (Abdulah Dilberović), Koritima (Derviš Danović) I Havtovcu (Alija Hasanbegović).[14] Svi ovi mektebi radili su u privatnim kućama.

Kad je u Gacku dovršena izgradnja džamije 1896. godine Zemaljska vlada za BiH je naredila da se ovdje otvori mektebi ibtidaija. U tu svrhu uzeta je u najam lijepa zgrada kod džamije.




Zgrada "Mejtef-a" u Gacku



Ovu zgradu podigao je Murat Zvizdic 1892, što se vidi iz natpisa napisanog latinicom na kamenoj ploči njenog potkrovlja.Gradjena je od tesanog kamena, pokrivena dvostrešnim krovom pod pločom i ima jedan sprat. U prostorijama na spratu radila je mektebi-ibtidaija i bio stan mualima, a u prizemlju su bili dućani, koji su svake godine izdavani pod zakup. Kad je ova zgrada uvakufljena za potrebe mekteba nije poznato. Prostorije na spratu nalaze se u posjedu odbora IZ Gacko , dok su dućani nacionalizovani.

Muslimani Gacka poveli su 1874. akciju da se sibijan-mekteb pretvori u ruždiju i da se učitelju odredi plaća iz državne blagajne. Pošto je Gacko u to doba imalo manje od 500 muslimanskih kuća molbi nije udovoljeno.[15]

U Gacku je prije 1905. osnovana Muslimanska čitaonica. Njeni su članovi mnogo radili na kulturno-prosvjetnom uzdizanju muslimana ovog kraja. Svake godine su priredjivane zabave u hotelu “Metohija” i prihodi trošeni za školovanje muslimanske omladine.[16]

Pored džamije, mekteba i čitaonice ovdje je od prvih godine turske vladavine radio i jedan karavansaraj. U njemu su odsjedali trgovački karavani koji su od Dubrovnika gonili robu za Foču i dalje. Gdje je bio lociran i kada je prestao raditi i srušen nije poznato. Od 1867. Gacko je imalo i poštu.[17]

U Gacku i okolini sagradjeno je za turske vladavine više kula na jedan do tri sprata. Za borbi koje je vodio Mehmed-beg Turhanija 1832. protiv Smail-age Čengića izgorjelo je skoro cijelo Gacko. Ustanici su 13. avgusta1875. zapalili u Gacku sedam kula. U isto vrijeme oni su zauzeli Vrbu i srušili i zapalili oko trideset kula.[18]

Na brdu Ponikvama, što se nalazi na sjevernoj perifieriji Gacka, sagradjena je za turske uprave kasarna (kršla) i 1876. nekoliko šančeva.[19] Ova kasarna je srušena 1895. i kamen upotrije.bljen za gradnju džamije u Gacku. Kod kasarne se ranije nalazio harem u kome su sahranjivani umrli vojnici. Ovdje je ranije bilo više nišana sa natpisima i dekoracijama; svi su davno uništeni.. S ovog mjesta pucao je top uz ramazan i prilikom dvaju bajrama. Tu je bila i čatrnja, čije se ruševine još vide.

U Gacku je ranije bilo pet harema koji su zapremali 15800 metara kvadratnih površine. Tri su poslije 1960. ekshumirana I na njima su podignute privredne i stambene zgrade, dok su druga dva napuštena. Priča se da je u ova dva harema bilo mnogo nišana s natpisima i dekoracijama, ali su svi uništeni.

Gacko i okolina nalazili su se za turske uprave na granici (serhat) prema Crnoj Gori. Za sve vrijeme turske uprave ukoci i hajduci iz Crne Gore stalno su napadali ova pordučja, pljačkali sve, u zarobljeništvo odvodili sve muslimane, pa čak i žene i djecu, koje bi žive uhvatili.Naročito je bilo tesko za vrijeme Kandijskog rata (1645-1699). Kada je ovim krajevima harao čuveni Bajo Pivljanin i sa svojim četama ubijao i palio sve do čega je došao. Bajo je od Čampara u Gacku zarobio dvije djevojke, odveo ih u Dubrovnik i prodao Italijanima. On je dalje porušio sve džamije u Hercegovini do kojih je došao od kojih, kako se priča, nijedna nikada više nije obnovljena. A za vlade Ali-paše Rizvanbegovića (1833-1851) Gacko je igralo ulogu hercegovačke krajine (serhat)[20]

Stalni upadi uskoka i hajduka iz Crne Gore na pordučja gatacke nahije bili su uzrokom da su mnoge muslimanske porodice, od prvih dana turske vladavine, napuštale svoja ognjišta i selile u druga, sigurnija mjesta: Mostar, Sarajevo i drugdje. Tako npr. Rizvan Gačanin, kafedžija iz Mjedenice, umro u Sarajevu 1774, Mula Ibrahim iz Gacka, pisar koji je lijepo pisao “divaniju”, umro u Sarajevu 1875. I Hasan–baša, sarač iz Gacka, umro je u Sarajevu 1789. godine. Ahmed Alija Gačanin iz Tabak Sulejmanove mahale u Sarajevu, uvakufio je za Ajnibegov mekteb jednu knjigu i predao je muteveliji Halilu, sinu Salihovu.[21]

Gacko je za vrijeme turske uprave dalo više istaknutih i zaslužnih ljudi: Tanovići: Husein-aga, Arslan-aga, Bajram-aga, spominju se 1789. kao gatački ajani (prvaci) . Članovi ove porodice bili su kapetani stoljeća. Mulaaga Tanović bio je ugledni muslimanski prvak iz Gacka i poslanik carigradskog parlamenta 1876. godine. On je poslije austrougarske okupacije BiH 1878. preselio u Mostar, sagradio veliku kuću s ćoškom (doksat) u Cernici i ovdje se sa porodicom nastanio.Njegovi potomci su koncem prošlog stoljeća odselili u Tursku, gdje i danas žive. Ne zna se kada je i gdje je Mulaga umro i sahranjen.[22] Mulaginu kuću u Mostaru, koja je nacionalizovana, stariji Mostarci i danas nazivaju “Ćošak Mulage Tanovića”.

Neki Omer-aga, sin Ibrahim-agin, bio je 1792. ajan Gacka. Bajram-aga Zvizdić, gatački ajan, kupio je početkom prošlog stoljeća od Ahmed-bega Ljubovića posjede izmedju Lazarića I Miholjača zvane “Ljubovića hudut” I “Begluci”[23] Džafer Zvizdić istakao se kao hrabar i velik junak prilikom ulaska austrijske vojske u Gacko, pa su ga vojne vlasti osudile na smrt i strijeljale. Oko njegove ličnosti isplele su se razne priče i postao je u ovom kraju legenda[24]

Od austrougarske okupacije do danas Gacko je dalo cijelu plejadu fakultetski obrazovanih muslimana koji su zauzimali istaknute položaje u političkom i društvenom zivotu bosansko-hercegovačkih muslimana. Ovdje iz starije generacije spominjemo samo sljedeće: dra Avdu Hasanbegovića, Šukriju Kurtovića, dra Murata Sarića, dra Jusufa Tanovića, Sabita Čamparu i Mulaliju Zvizdića.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 168

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: pčelar
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 22:16:17

Krajišnik
RE: Bosna kroz istoriju
Ovo se ti malo "dodvoravaš" gačanki
Šalim se svaka čast za ovakve postove i neka se ne zaboravi. Računaj na med
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 231

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 22:28:57

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
SMAIL-AGA ČENGIĆ - MIT I STVARNOST

Čengići su između prvijeg plemića ili odzakovića zakona turskog u Hercegovini i u Bosni. Po našijem narodnijem pjesmama, od njih je bilo alaj-bega i paša. Pjeva se da su imali dvore na Zagorju, ali je Smail-aga sjedio u Gacku u selu Lipniku, gdje mu i sada sjede sinovi. Za ovoga Smail agu mislilo se i govorilo da je između prvijeg junaka u Turskom carstvu. (Vuk Karadzić, 1845.)

Jedna čuvena porodica

Čengići su u prošlosti igrali veliku ulogu u životu Hercegovine. Porijeklom su iz Male Azije, odakle su se još u 16. vijeku doselili u Zagorje, iz koga su se raseljavali u Foču, Ustikolinu, Višegrad, a 1800. godine i u Gacko, gdje je Henefri-beg Čengić, u selu Srđevićima, podigao prvu kulu Čengića u tom kraju. Iz ove porodice bilo je mnogo visokih turskih dostojanstvenika, od kojih njih 11 sa titulom paše.
Najčuveniji predstavnik ove porodice u 19. vijeku bio je Ismail ili Smail-aga Čengić, sin Ibrahimov, glavna ličnost besmrtnog epa Ivana Mažuranića „Smrt Smail-age Čengića” i većeg broja epskih narodnih pjesama. Rođen je u selu Jelašcima, nedaleko od Kalinovika oko 1780. godine. Rano je ostao bez oca zbog čega je imao tegobno djetinjstvo. U mladosti je prešao u Sarajevo. Već 1801. godine spominje se kao zaim Presjenice kraj Sarajeva. Kao vješt i hrabar vojnik istakao se u borbama protiv srpskih ustanika 1809-1813. Gatački muselim postao je 1812. godine, a sjedište mu je bilo u Cernici. Pošto se oženio iz porodice Hasanbegovića iz Avtovca, skućio se i kupio čitluk u selu Lipniku. Bio je štedljiv i djeci iz tri braka ostavio je veliko bogatstvo. Poslije 1820. godine postao je i muselim drobnjački i zakupac harača. S Ali-pašom Rizvanbegovićem išao je u Carigrad krajem 1832, gdje je od sultana, za zasluge u borbi protiv bosanskih ajana, begova i kapetana, dobio titulu paše i carskog kapidzi-baše (nadkomornika) ili rikjabi hamajuna. Ta se čast sastojala u ovome: kad bi car jahao, onda bi rikjabi hamajun išao pored njega pješice i držao uzengije.
Godine 1833 . umirio je pobunjeni Kolašin, ali nije narodu zla činio.
Najviše slave je zadobio 1836. godine u borbi sa Crnogorcima na Grahovu - u Čelinskom potoku, kada je uz nekoliko desetina drugih poginulo i devet Petrovića, među kojima i Njegošev brat Joko i sinovac Stevo. Ovom pobjedom je Smail-aga, pored Ali-paše, postao najistaknutija ličnost u Hercegovini. Zbog toga su mu pridjeli i nadimak „Gazi” (nepobjedivi), a ujedno ga proglasili i za osvetnika Mahmut-paše Bušatlije. Kažu da je tada dao da mu se na sablji urežu ovi stihovi:
„Svijetla sablja age Čengijića
sasiječe sedam Petrovića,
na Grahovu polju širokome,
na sramotu knjazu brđanskome”.
(„Od devet Petrovića, poginulih na Grahovu, pričalo se da je sam Smail-aga posjekao njih sedam, a Mujo Tanović iz Nevesinja dvojicu”.
Kako je mnogo volio gusle, Smail-aga je, vele, često pjevušio pjesmu:

„Silnog pašu Bušatliju
osvetio niko nije,
do li mene seratlije.
Ja ispunih carsku volju:
na Grahovu bojnom polju
ubih devet Petrovića
sokolova i plemića”.

Od bitke na Grahovu 1836. godine priče o Smail-aginom gaziluku dopirale su do najudaljenijih krajeva Turskog carstva. Kao vjerni padišahov podanik, Smail-aga je sa svojim Hercegovcima učestvovao u gušenju pobune u Egiptu protiv čuvenog namjesnika Mehmed Alije, tokom 1838. godine, pronoseći tako širom Carevine slavu imena svoje porodice. Ratni vihori su ga sprječavali da u Drobnjak ne dođe sve do 1840. i prikupi utanačeni harač. U noći 23. septembra 1840. godine ubijen je na Mljetičku, u udruženom napadu Moračana i Drobnjaka, koje su predvodili vojvoda Mina Radović i Novica Cerović.

Hrvatski istoričar Ferdo Šišić je zapisao: „Kako je bila među svim muslimanima hercegovačkim velika graja, ne preostade Ali-paši drugo, već kupiti vojsku, da osveti smrt svoga druga. Na čelo te vojske stave se pored Ali-pašina sina Hafiz-paše oba sina Smail-agina Muhamed-beg i Dedaga, a njima se još pridruže Selmanović iz Pljevalja (Taslidze), beg Redzepašić iz Nevesinja, Hasan-beg Resulbegović iz Trebinja, Mustaj-beg Mušović iz Nikšića i drugi. Sva se ova vojska skupila na Bari Dajevića, te onda udari na Drobnjake. Dne 25. januara 1841. (po nekim dokumentima u prvoj polovini novembra 1840.), došlo je do boja, u kojem bjehu Drobnjaci i Moračani ametom potučeni; Novica Cerović jedva se nekako spasao, te je od sada ostao na Cetinju. Vrativši se hercegovački muslimani kući s nešto stotinu i dvadeset glava drobnjačkih i crnogorskih, okitiše njima još svježi grob Gazi Smail-age Čengića”.
Još tada je bilo onih koji su govorili da su Drobnjaci (pa i Novica)”, na riječ i tvrdu vjeru”, domamili svog agu, koji ih je lj.ebom ranio, i na prevaru ubili na svom vaganu.
Mnogo godina kasnije, Safet-beg Bašagić, Smail-agin praunuk, prozvao je organizatore ubistva u stihovima:

„Zar na vjeri biju se junaci (...)
Zar nevjera junaštvo se zove?
Sakrijte se pred svijetlim licem
vitezova zemlje Hercegove!”

(Ta se Bašagićeva pjesma za prve Jugoslavije nije smjela štampati „iz nacionalnih razloga”.

Pojedini pisci prikazuju Smail-agu u lijepom svijetlu i sa mnogim pozitivnim crtama. Ferdo Šišić kaže za njega da je bio „veoma pravedan i čovekoljubiv gospodar, zaštićujući na svakom koraku svoju raju tako da je bilo dosta reći: „ja sam iz Smail-agina kadiluka”, pa da te niko nije smio dirnuti”. Slično kaže i Svetozar Tomić, koji sve zlo pripisuje njegovom sinu Rustemu, koji je ocu kvario odnose sa rajom.
Po opisu Radosava Kojića, sina Petra Kojića, koji je dobro poznavao Smail-agu, Smail-aga je bio srednjeg rasta, dobro razvijen, krut i snažan. Imao je lice okruglasto, išarano od krasta (velikih boginja). Oči su mu bile zelene i male, ali žive. Glas mu je bio dubok i zapovjednički. Bradu je šišao okruglo, kao i svi stariji muslimani. Od oružja je uvijek nosio dvije male puške za pojasom i krivu sablju.
Ženio se tri puta i imao je sedam sinova: Rustem-bega (od prve žene), Sulejman-bega (od druge žene) i Dedagu, Kadri-bega, Muhamed-bega (poginuo u Dugi 1861), Sejdi-bega i Hajdar-bega (od treće žene). Od svih su najviše bili oglašeni: Rustem-beg (po zlu i bekrijanju) i Dedaga, poznat i kao Derviš-paša (po vještoj upravi i relativno popustljivom odnosu prema raji).
Smail-aga je stolovao u Lipniku kod Gacka. Njegova čuvena kula bila je ozidana od kamena i pokrivena takođe kamenim pločama. Donji dio, izba, bio je sav u obliku svoda, a na gornjim bojevima bile su sobe. Oko osnovne kule bile su sagrađene još četiri zgrade, i to: haremluk (za žene), musafirhana (za goste), jedna kuća za pandure i jedna za zatvor. Sve je to bilo opasano kamenim zidom, visine četiri metra, a na njemu su bila dvoja vrata; velika dvokrilna kapija, koja je gledala u polje i mala kapija za žene. Unutar zida nalazila se i dzamija sa drvenim munarom. Kasnije su Austrijanci kamen kojim je kula bila zidana odnijeli u Avtovac i upotrije.bili za gradnju kasarne.

Čengića sablja ne siječe mučki

Od odlaska Sulejman-paše Skopljaka, pa do 1812. godine, Drobnjak je bio u miru, niti je koga priznavao, niti je kome što plaćao: držao se sa Moračanima i sam sobom upravljao. Za to virjeme se okrijepio, stada umnožio, i na ranije pohare koliko-toliko zaboravio. No, ni dobro nije vazda dobro: travnički vezir prizva k sebi pašu Miljevinu, iz Zagorja, i reče:
- Kome si ostavio Drobnjak? Zar ne znaš da se Vlah osilio - njihove čete haraju po Tari i Kraljevoj Gori, a stada im slobodno pasu po carevoj zemlji! Smiri Drobnjak i pokupi harač, da ga ne kupi paša Selmanović iz Taslidze!
I vojska paše Miljevine udari na Drobnjak. Predvodili su je Turci seratlije - u pasu su im bile srmene kubure, o ramenu izvezene šešane, a u ruci oštre sablje dimiskije. Junaštvom su se oglasili i junaštvom zanosili. A ispred svih, na vrancu, jahao je najveći hercegovački gazija - Smail-aga Čengić iz Lipnika.
- Smail-aga, koliko ćeš posjeći kaura? - zapita ga paša Miljevina.
- Nijednog, čestiti pašo, koji mi poljubi ruku, a sto i jednog koji je odgurne! Čengića sablja ne siječe mučki, no balčak na balčak, i brid na brid!
Istorija kazuje da je Smail-aga baš takav i bio: nemilosrdan prema protivnicima, a milostiv prema pobijeđenima.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 262

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: pčelar
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 22:35:18

Krajišnik
RE: Bosna kroz istoriju
:zivjeliaj nešto o Muji i Halilu Hrnjici i njihovim junaštvima
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 199

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: kompis
Datum: 2008-07-04
Vrijeme: 22:52:03
RE: Bosna kroz istoriju
A tek budalinaTale...to anonimac
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 189

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-05
Vrijeme: 05:18:45

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Mujo Hrnjica
Mujo Hrnjica je rodjen na pocetku 17 stoljeca, oko 1600 godine.Imao je dva brata.Braca su mu se zvala Halil i Omer

Pravo ime Muje Hrnjice, je Mustafa Turcalovic.Hrnjica mu je nadimak.Otac od Mustafa Turcalovica je rodjen u pokrajini Erzurom, danasnja Turska.Mati mu je kcerka Hurem Age Kozlice, Kninskog vladara za Otomana.Otac mu je ubijen, kada je Mustafa imao desetak godina.Sa, majkom seli u Udbinu jedno vrijeme, i onda dolazi da zivi u tvrdjavi Sturlic.Kasnije se selo u Veliku Kladusu.Po predavanju, isao je na sastanak sa Bosanskim Valijom u Banja Luku.No, u Podzvidu, su harali neki banditi, i sve su ubijali.Tako je Mustafa prosao kroz klanac, i sve je razbojnike pobio.Kada je pasao cuo i vidio Mustafu u Banja Luci, odluci da ode u Kladusu, vidi kucu tog heroja.Kako Mustafa nije imao nesto zemlje, Pasa mu rece, koliko koraka napravis, tvoja ce zemlja biti.Tako i Mustafa uradi.Pasa, mu dade pare, a Mustafa obeca, da ce stititi Krajinu od nevjernika.Zajedno sa Taletom Licaninom, otpjevani su u junastvu i medju krscanima, citaj danasnjim Hrvatima.Mustafa Turcalovic je ubijen od istog jednog pakostog heroja Muje Katarice, u zasjedi./Naime Mustata, citaj Mujo je imao bezbroj rana od oruzja, ali nikad nije podlegao.Sam Mustafa je rekao, mene jedino zlatni metak moze da ubije.Tako, ga je Katarica ubio, zlatnim metkom.

Mujo Hrnjica i njegova zemlja su danas nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.Njegovi dvori na Pasinim vodama, je danas stara Tvrdjava Muje, koja je i danas u dobrom stanju Kladuse

Braca Halil Turcalovic je ubijen u zasjedi kraj Banja Luke, zajedno sa Taletom Licaninom
Omer je ubijen kraj sela Korenica, od vlaskog vojvode Stojana.


Podranila sestra Hrnjicina
Pred sabah na cetiri sahata
Pa jamila kalajli ibrika,
Ona sidje do vode bunara,
Sa bunara vode zafatila,
Na se turski abdest udarila.
Ona ceka vaktile sabaha,
Pa jamila djerdjef od merdzana,
Sjede sarat po djerdjefu platno,
A uz djerdjef cura zapjevala.

Dozivlje je ostarila majka:
- Oj Ajkuna, sceri moja draga,
Kako mozes pjevat u odaji ?
A znades li cemerna ti majka,
Da su tvoja braca othodila,
Othodila u cetu junacku.
Malo majci roka ostavili,
Evo, sceri, jednu heftu dana.
Vise majka ne bi izbrojila.
Prodjose mi i tri hefte dana,
Meni djece iz cetice nema.
Sta joj veli Ajkuna djevojka:
- Moja majko, lude ti si glave !
I ranije su cete othodile,
Dobre cete sicar sicarile,
Nikad putu roka ne imade.
U toj rici sabah-zora djodje.
A da vidis Ajkune djevojke,
Ona stade na Boziji divan,
Bozijeg se oduzila duga.
Iz dolafa durbin prifatila,
Nasloni ga na demir-pendzeru,
Okrenu ga niz polje zeleno
Eto doli do mahat luga.
Kad se nakva tama pomolila,
A iz tame konjanik ispanuo
Na mrkalju k'o na gorskom vuku.
Na njem' nejma rublja i haljine.
Na mrkalju grive ni percina,
Vet sve ziva vatra odnijela.
A za njim se nesto bijeljase -
Dobar djogat buljubasa Muje.
Na djogatu buljubase nejma,
Krvav djizgin po podini vuce,
A prazne se uzendjije vlace.

Odma' se je jadu dosjetila
Pa dozivlje ostarilu majku:
- Mila majko, pani na pendzeru
Da ti vidis uz polje junaka,
Kukavna mu i cemerna majka !
A kad stara pade na pendzeru,
Bir pogleda odma' ga poznade,
Dje poznade svog sina Halila.
A zavika grlom bijelijem:
- Sceri Ajko, pani na avliju
Pa docekaj svog brata Halila !

Sta li kazu, sta li ti se fale,
Vazda mladi slusa starijega,
U djevojke pogovora nejma.
Cura pade na mermer-avliju,
Ne sce trcat svom bratu Halilu,
Vec otrca debelu djoginu,
Pa djogata po dubleku ljubi:
- Moj djogate, moja grivo zlatna,
Dje si moga brata ostavio ?
Hajvan djogat n' umi besjediti,
Na lijevo okrecase glavu -
Da je Mujo ost'o u Karlovcu,
Da su Muju Vlasi ufatili.
Halil junak rici izgubio,
A bjelim zubi' poskripljuje.
Ja da vidis Ajkune devojke,
Ona dodje svom bratu Halilu,
Pa ga jami za bijele ruke,
Iznese ga na bijelu kulu
Pa ga leze na mehku loznicu.
Sjede Halil bole bolovati.

A da vidis Halilove majke,
Pripe pecu, prignu feredzu,
Ona pade biloj berbernici,
Ona zove masina berbera:
- Moj Masine, dite moje drago,
Hajde jami mile i nestere !
Doslo mi je dijete iz cetice
I grdnijeh zadobilo rana.
U berbera pogovora nejma,
A berbersku cantu prifatio
Pa poseta Hrnjicinoj kuli.
A kad pade u sikli odaju,
Dvije sestre sjele kod Halila,
Pa Halilu grdne rane ljube:
- Mile rane - nase mile majke,
Nemojte nam brata umiriti,
Nemojte nas sa dobrim rastaviti !
On bolova cilo petn'est dana.
Kad sesn'esti danak napuno
Onda Halil lijek ispustio.
Ugleda ga ostarila majka,
Ruke siri svoga sina ljubi,
Price pitat' svog sina Halila:
- Moje dite, moje milovanje,
Dje li biste, dje li izgiboste,
Dje li grdnih zadobiste rana ?
- Prodji me se, ostarila majko !
Kad me pitas, pravo cu ti kazat':
Kad odavlen konje pojahasmo,
Udarismo niz polje zeleno,
Udarismo niz Kunaru, majko,
Niz Kunaru, Raminu bunaru,
Kad smo dosli Raminu bunaru,
Mujo sjaha sa svoga djogina,
A ja, majko, sa svoga malina.
Snimi Mujo plosku sa djogina,
Price cukat' crveniku vino,
A predirat' kozlovinu meso.
Kad se Mujo nakitio vina,
Onda Mujo meni govorio:
- A moj brate, ugojak Halile,
Haj' se vrati na Kladusu bilu,
Jer je nasa na cenaru kula,
Vlasi ce nam kulu porobiti,
A majku nam nogom' pogaziti.
Ja mu velim, ostarila majko:
- A moj brate buljubasa Mujo,
Evo ima petn'es' godin' dana,
Ja ne idjoh u cetu junacku,
Ja ne vidjoh sta junaci rade,
Ja ne vidjoh krvi iz junaka,
Ja ne vidjoh ziva savezana,
Brate Mujo, dinskog dusmanina.
- Ti me vodi, ocinjeg ti vida !
Ja da vidis moga brata Muja,
On poskoci na noge lagane
Pa poklopi debela djogina,
Udrismo uz planine putem.
Tri planine zdravo prehodili,
Bukovicu i Orahovicu
I Otresu visoku planinu,
Dok padosmo Kuku Ivanovu,
Dje 'no cesto tu kukaju majke.
Dok padosmo u Ruzice doce,
Dje 'no pasu Milotica ovce:
Jedna glava tri hiljade brava
I pred njima ovan Milovane,
Al ih cuva dobar cobanine,
Cobanine Vrcic barjaktare.
Kud god isli i konje gonili,
Sedmi danak u Karlovac dosli.
Udarismo placam' i sokacim'.
Plaho Mujo rasrdio djogu,
Sve od bisa napopriko disa,
Ispod sebe mermer izvaljiva.
Mujo pade pred pjanu mejhanu,
Ta mejhana skoro nacinjena,
U nju nove bacve ukurlane,
Postavljena nova krcmarica.
A kad Mujo pade pred mejhanu
I zavika grlom bijelijem:
- Bona bila, nova krcmarice,
Donesi mi citav tulum vina !-
Sta mu veli nova krcmarica
- Vidi krka i na njemu brka
Koji pije na tulume vino!
ne pije ih u nasem Karlovcu
Vet nekakav Karlovcicu bane
Il' nekakav sa Kladuse Mujo.-
A plaho se Mujo rasrdio,
Pa on kide pletenu kandziju,
Sjede kucat' novu krcmaricu.
Kud je kuca sve joj koza puca,
Gologlava trci po mejhani,
A sve trazi od dukata suda.
Natoci mu citav tulum vina,
Dodade ga Muji na doginu.
Mujo popi i ne skvasi brka.
Jopet Mujo drugi zaiskao,
Dodade ga meni na malina:
- A moj brate, ugojak Halile !
Ne popijes citav tulum vina,
Posjec' cu ti sa dva rama glavu ! -
Eto, majko, jada iznenada,
Meni vino i tilo ne mere,
Valja slusat' svoga brata Muju.
Pola popih, stara moja majko,
Pola salih sebi u haljine
Pa pokvasih pusat i haljine.
A da vidis moga brata Muju,
On izvadi cetiri dukata
Pa darova novu krcmaricu.
Poklopismo konje od mejdana,
Udarismo placam' i sokacim'.
Na veliko cudo udarili,
Pred banovu kulu dohodili,
A kad igra kolo djevojaka
I pred njima djeva Andjelija.
Ja kakva je sinula je guja !
Sve je glavom kolo nahitila
A ljepotom kolo zacinila:
Jedna glava - dva su istikama,
Jedne ruke - dvoje belenzuke,
Jedno grlo - cetiri djerdjana,
Jedno tilo - cetiri tambara.
Kad je vide buljubasa Mujo,
On sjaha sa konja djogina
Pa jamio dzidzu Andjeliju,
Sjede krecat' kolo naokolo.
Sve ga gleda sa pendzera bane,
On jamio glavnju sa odzaka,
pa on sidje na donju tabiju
Pa zapali tri topa velika:
Deli-Kusu i deli-Margetu,
I Zelenka, topa velikoga,
I Petraca sa velikih vrata.
Odadiru, mijo pobratime,
Na Lipniku i na Brekovniku,
Na Cazinu i na Varadinu,
Na demiji Pre djenerala,
A sve lete na glide soldati.
A ja zadjoh mome bratu Muji:
- Jasi Mujo, siroka djogata,
Jer ces danas izgubiti glavu !
A da vidis moga brata Muja,
On pojaha debela djogata,
A zavika grlom bijelijem:
- Srce, Andje, pruzi meni ruku !
Ona pruza i desnu i livu.
Izbaci je za se na djogina,
Uteze je od sablje kajasom.
Udarismo placem' i sokacim',
Usu lunta k'o iz neba krupa.

Kud nalazi buljubasa Mujo,
Sve menika krvav sokak gradi.
Tad mi veli buljubasa Mujo:
- A moj brate, ugojak Halile,
Hajde pani za gradsku kapiju,
Jel' kapija pusta zatvorena ?
Ne bude li pusta zatvorena,
Selamet je, ocinjeg mi vida !
Ja pocerah debela malina,
A kad padoh na gradsku kapiju,
Kad li stoji dvan'es' kapidzija.
Namah puce dvan'es' dzeferdara,
Kad kapija pusta zatvorena,
Tu sam, majko, rane zadobio.
Kad precerah brave dubrovacke
Ja potegoh mojeg handzara,
Pa presjekog cetiri sindzira,
A precerah brave dubrovacke.
Dok kanati kraju pribjegnuse,
U to doba Mujo na djoginu.
Udarismo niz polje zeleno,
A otolen na cekmek cupriju.
A kad Vlasi hendek istrapili
A u hendek vodu navratili.
Tad mi veli buljubasa Mujo:
- A moj brate, ugojak Halile,
Haj preceraj debela malina !
More li ti hendek preskociti ?
Ja pocerah debela malina,
Dobar malin hendek preskocio,
A za mom se Mujo naturio.
Prve djogat na hendek izbaci,
A zadnja mu osta u hendeku,
Jer djogata teret osvojio.
mene teske rane osvojile,
Ja pobjegoh uz polje zeleno,
Udario niz planine putem.
Ja se svrnuh pokraj druma puta,
Sjedoh svoje rane zatiskivat'.
Stade jeka uz planinu putem.
U sebi sam misli pomislio,
Da me gone te vlaske katane,
I dvije sam puske izvadio,
Pa u sebi pomislio mis'o:
- Ja du svoju glavu zaminuti
Pa cu onda junak poginuti.
Kad pogledah uz planinu putem,
A kad leti djogat od mejdana,
Na djogatu moga brata nejma,
Ja ne znadem sta j' od Muje bilo.
Vet, starice, moja mila majko,
Kuhaj meni lahke brasenice,
A ti, sestro, sidji u podrume,
Siguraj mi djoga od mejdana !
Ja cu ici svoga brata trazit':
Jâ cu svoga brata nalaziti,
Jâ ci svoju glavu izgubiti.
Ako bude Mujo poginuo,
Ja cu svoga brata osvetiti,
A ne bude l' Mujo poginuo,
Ja cu svoga brata izbaviti,
Jâ cu svoju glavu izgubiti,
Jâ tavnicu plecim' naseliti.

Jedva majka toga docekala,
Pa zasuka uz ruke rukave,
Sjede kuhat lahke brasenice.
Ne kuha ih vodom iz ibrika,
Vet ih kuha medom i secerom.
A Ajkuna sidje u podrume,
Sjede cura konja timariti
Mlakom vodom, varakli safunom.

A kad cura konja sigurala,
Pa da vidis djeteta Halila,
Dje on dodje u svoju odaju,
A sjede se takum ucinivat'.
Kad se dite takum ucinilo,
Pa on sidje niz bijelu kulu,
A Ajkuna drzi mu djogina,
Hazur konja drzi na avliji.
A starica snese brasenicu,
Pa je metne dite u bisage.
- Jallah - rece, poklopi djogina,
Pa se savi niz konja djogina,
Svoju majku po sisama ljubi:
- Moja siko, halali mi mliko !
Njemu stara hair-dovu dala:
- Hajde, sine, sve ti sretno bilo,
Sto mislio ono i ucinio !
Dusmani ti pod nogama bili
K'o djogatu klinci i potkove !

A da vidis debela djogina,
Ne sce djogat na avlinska vrata -
Dobar djogat bedem preskocio.
Tad zapjeva Ajkuna devojka,
A pita je ostarila majka:
- Sto zapjeva, Ajkuna devojko ?
- Kad mi je brat pos'o u ceticu,
Dobar djogat bedem preskocio,
Vazda mi je Mujo sicario.

Ode Halil ocera djogata.
Udario na planine putem,
Primio se uz Bakonju pustu,
Uz Bakonju, visoku planinu.
U teske je misli udario:
- Mili Boze, na svemu ti fala !
Niti znadem kud cu ni kako cu.
A kad nesto iz gorice viknu:
- A moj pobro, ugojak Halile,
Goni pravo u Ruzine doce,
Dje 'no ima crkva manastire !
Tuka ima dvaes' duhovnika
I dvadeset i tri kaludera.
Ti ces doci mili pobratime,
Mrkle i u sedam sahata,
Pa ces zvati igumana starog,
Nek otvori on od crkve vrata.
Ne htjedne li ih on otvoriti,
Nemoj mu se mnogo ni moliti,
Vet izvali stinu valovitu
Pa ti udri u crkvena vrata !
I ja cu se tuka pridesiti
I ja cu ti pomoc uciniti.

Mudar Halil mudre svjete prima.
A kad pade Mandusica crkvi
Mrkle i u sedam sahata,
Stade zvati igumana starog:
- More Dimo, otvori mi vrata !
- Ne smijem ti otvoriti vrata,
Jer smo cudna zmaja ufatili,
Cudna zmaja - buljubasu Muju.

Ne sce mu se dite ni moliti,
Izvadio stinu valovitu,
Izvalio od celije vrata.
A kad stoji dvades' duhovnika
I dvadeset i tri kaludera.
A on kide cemerliju krivu,
Pa posjece dvades' duhovnika,
A ostavi dvades' kaludera,
Samo Dimu ufati za bradu:
- More, Dimo, sta j' od Muje bilo ?
Sve mu Dimo po istini kaza:
Da su Muju ziva ufatili ,
Da je sutra cvijet-nedeljica,
Da ce Muju ovde dogoniti,
Ziva njega na kolac nabiti
I izvest trides' djevojaka
Da Mujinu smrcu opjevaju.
A kad Halil rijeci razumio,
Za krvavu tolu pripanuo,
Jeo, pio do bijela dana.

Kad za brdom opuci danica,
A za njome sabah i zorica,
A zavika ugojak Halile:
- Cujes mene igumane stari,
Dobro pazi sta cu tebi kazat':
Zatvorices ti od crkve vrata,
Ne daj glasa od sunca zarkoga,
Dok ne dode buljubasa Mujo,
Jer ce Muju dovoditi ziva,
Za demire Muju savezati.
Ti ces kazat' mome bratu Muju
Da sam sis'o Mandusica crkvi.

Ode Halil odvede djogata,
Pa se penje na zelenu jelu,
A jamcio srcali durbina,
Okrenu ga niz polje zeleno
Do kapije karlovackog grada.
Kad s' otvori od grada kapija,
Ispadose varakli kocije,
I u njima trides' devojaka
I za njima Banovic Mihajlo,
Pored njime od Karlovca bane,
Medu njima buljubasa Mujo
Svezanijeh naopako ruku,
A za njime begluk-Njemadija.
A kad Halil sve to opazio,
U velike misli udario
Pa on side sa visoke jele:
- Mili Boze, na svemu ti fala,
Sto cu sada od zivota svoga !

On se sece po sasini travi,
Kad opazi jednu cetu malu,
medju njima jedan buljubasa.
- Mili Boze, na svemu ti fala,
Hocu l' ubit onog buljubasu ?
Pa jamio pusku garubina
Da ubije onog buljubasu.
Sve ga gleda Budalina Tale:
- Zemlji pusku, dragi pobratime !
Zar ces ubit svoga pobratima,
Kad ga vide dijete Halile,
Ruke krili, u lice se ljube.
Onda rece dijete Halile:
- Sad sta cemo od zivota svoga,
Kako cemo Vlasim' udariti ?
- Ja cu ti se sada otisnuti
Sa svojije dvanaest beslija,
Zapalicu dvije puske male,
Za mnom ce se Vlasi otisnuti,
Ti doleti svome bratu Muji,
Oprosti mu njeg've bile ruke,
A daces mu konja od mejdana
I daces mu cemerliju krivu,
Pa ces videt' sto Hrnjica radi !
Onda veli dijete Halile:
- A moj brate, Budalina Tale,
Hoce li me Vlasi pogaziti ?
A veli mu Budalina Tale:
- Brze ce te Mujo okonjiti.
Mudar Halil mudre svjete prima.
Ode Tale, odvede beslije.
Kad pukose dvije puske male,
A polece begluk-Njemadija,
Ja da vidis djeteta Halila,
On dolece svome bratu Muji,
Oprosti mu obje bile ruke,
I dade mu konja od mejdana,
I dade mu cemerliju krivu.
Kad se Mujo konja dobavio,
Halla, halla, milom Bogu fala !
A da vidis moga brata Muju,
A sto srdit medju Vlasim' radi.
Ja se sakrih u sasinu travu,
Kad pogledah na lijevu stranu,
A kad stoji vitka bedevija,
Bedevija Banovic Mihajla,
A ja skocih sa zelene trave,
A kad visi cemerlija kriva
O kobili Banovic Mihajla.
Pa poklopih vitku bedeviju.
Halla, halla, milom Bogu fala,
Medju Vlasim' zametnusmo kavgu.
A da vidis Budalina Tale,
Porobio crkvu Mandusica,
A jamio trides' djevojaka
I pred njima dzidzu Andjeliju,
A on sveza od Karlovca bana,
Dovede ga buljubasi Muji
Pa mu dava dzidzu Andjeliju:
-Eto, Mujo, nesretnice carski,
Zar si sceo glavu izgubiti
Za djevojku, dzidzu Andjeliju ?

Ode Mujo, odvede djevojku,
Pjevajuci i pusketajuci.
Halil vodi od Karlovca bana,
Onda Halil banu govorio:
- Sta ces, bane, meni pokloniti
Da t' ostavim na dva rama glavu ?
'Vako bane njemu govorio:
- Sta ces iskat, ja cu tebi dati.
- A ja necu, od Karlovca bane,
Samo cu te s bratom pobratiti,
Onda cu ti glavu pokloniti.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 222

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: dudo955
Datum: 2008-07-05
Vrijeme: 06:11:38
RE: Bosna kroz istoriju
http://bosnjaci.net/foto/Kula_Muje_Hrnjice_big.jpg
Oj, Krajino, krvava haljino,
sa te uvijek zapoèinju kavge,
s krvi ruèak, a s krvi veèera,
svak krvave žvace zalogaje,
nikad mirna danka za poèinka.
http://bosnjaci.net/foto/Hrnjica_Mujo_i_njegova_kula_big.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 289

   Autor: anonimac
Datum: 2008-07-07
Vrijeme: 19:02:49

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Od svih drzava bivse jugoslavije Bosna vjerovatno ima najljepse motive na starim razglednicama.
Velik dio bosanskih razglednica je stampan u Austriji a Bosna je i bila dio Austro- Ugarske monarhije pa je tekst na razglednicama uglavnom na njemackom ili dvojezican.
Posto se na ovim razglednicam cesto spominje rijec Türke i Turcin bitno je napomenuti da se taj izraz za vrijeme AU monarhije koristio za stanovnike Bosne muslimanske vjere a ne na Turke kao sto neki ljudi misle.
Vecina ovih razglednica je putovala u periodu od 1898 do 1918 godine.

http://img137.imageshack.us/img137/7780/16815274mz4.jpg
http://img442.imageshack.us/img442/5926/88145588br7.jpg
http://img260.imageshack.us/img260/4689/35610648hq3.jpg
http://img253.imageshack.us/img253/599/36394696es9.jpg
http://img260.imageshack.us/img260/2043/88735258dz4.jpg
http://img248.imageshack.us/img248/1558/98234688ja1.jpg
http://img248.imageshack.us/img248/1841/93351183nh4.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 194

  ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-07
Vrijeme: 19:03:30

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img139.imageshack.us/img139/1630/49116121ol1.jpg
http://img509.imageshack.us/img509/1986/73289161lg4.jpg
http://img249.imageshack.us/img249/3116/95030636ik4.jpg
http://img96.imageshack.us/img96/2143/10lu8.jpg
http://img124.imageshack.us/img124/4103/10du5.jpg
http://img92.imageshack.us/img92/375/11ys4.jpg
http://img92.imageshack.us/img92/3237/11xs0.jpg
http://img294.imageshack.us/img294/9960/12jh7.jpg
http://img294.imageshack.us/img294/1765/13eq4.jpg
http://img512.imageshack.us/img512/2614/14zq0.jpg
http://img209.imageshack.us/img209/8869/19734791xr8.jpg
http://img524.imageshack.us/img524/5096/63949680mu8.jpg
http://img120.imageshack.us/img120/8303/19162645sc8.jpg
http://img519.imageshack.us/img519/1821/85525934tq7.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 153

  -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-07
Vrijeme: 19:11:22

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img513.imageshack.us/img513/1903/13511197ug5.jpg
http://img518.imageshack.us/img518/549/18569422vf6.jpg
http://img513.imageshack.us/img513/1962/32512604nn4.jpg
http://img530.imageshack.us/img530/7278/sarajevozemaljskabankarjm8.jpg
http://img529.imageshack.us/img529/4341/alenhajcmanrazglednicabav0.jpg
http://img260.imageshack.us/img260/7663/12zk3.jpg
http://img291.imageshack.us/img291/4391/30664844kv9.jpg
http://img253.imageshack.us/img253/8799/13zm0.jpg
http://img504.imageshack.us/img504/8646/14ns9.jpg
http://img408.imageshack.us/img408/111/cazin1906cm3.jpg
Cazin 1906
http://img525.imageshack.us/img525/3845/15ur4.jpg
http://img525.imageshack.us/img525/467/17yj1.jpg
http://img509.imageshack.us/img509/5585/18lq8.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 174

  -> -> ->  Autor: dudo955
Datum: 2008-07-07
Vrijeme: 21:32:41
RE: Bosna kroz istoriju
Stafeta Mladosti
http://www.ednevnik.si/uploads/a/alja/11287.jpg
Titov Pionir
http://www.srbobran.net/uploads/mediapool/titov_pionir.jpg
Hokej na asfaltu
http://api.ning.com/files/E31qStv4-vL*GkiNoN35umFCmSAwO7aZtnl6Sn*c5Ms_?width=480
Omladinska Radna akcija


http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sr/thumb/a/a0/Brigada_Jovan_Popovic_cetvrta_ceta_Loznica_1964
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 185

  -> -> -> ->  Autor: Flinter
Datum: 2008-07-07
Vrijeme: 22:41:20
RE: Bosna kroz istoriju
Ovaj Titov pionir, osim ako nije bio "vikendas", i nema bas puno veze sa istorijom Bosne jer si ga pokupio sa www.srbobran.net, sto vazi i za ovu Loznicku brigadu.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 191

  -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 00:50:29

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://www.camo.ch/Images/Karta1899.jpg
http://www.camo.ch/Images/KartaBerlinski.jpg
Zivko Crnogorcevic, jedan od poznatijih tuzlanskih trgovaca, zapisao je u svojim memoarima da je 1864. Godine na Spasovdan stigao novi zvornicki mutesarif iz Travnika u Tuzlu. Bio je to Mustafa-pasa koji je u Bosnu dosao zajedno sa komandantom beogradske varosi Serifom Osman-pasom kod kojega je bio divan-efendija. U Bosni ga je novi valija unaprijedio u zvornickog mutesarifa. Iz zatocenistva je te godine stigao i Osmanbeg, sin Mahmud-pase Tuzlica, i ponovo se nastanio u Tuzli. Sa svakim je zivio dobro. a osobito sa Srbima. Bio je clan idare-medzlisa. Crnogorcevic pise: "Dok smo cekali dolazak Mustafa-pase, Hadzibeg se nasloni na sarage obicnih kola i pozva me: Ti odza takum, cuj: jesam li nesto zaboravio sto se pjeva u vasoj crkvi? i poce: Ceznjejsuju heruvimi, od pocetka do svrsetka, nijedne rijeci nije pogrijesio, a poslije poce: Rozdestvo Tvoje, Hriste Boze vas... i td. Pitao je: Jesam li dje pogrijesio? A Zivko mu kaze da jeste, jer umjesto vas trebalo je da kaze nas, a Hadzibeg mu odgovori: E, ja to ne mogu reci, elem, bez pogreske." Hadzibeg je inace cesto zalazio u magazu kod Zivka Crnogorcevica, obicno ujutro, ali i poslije podne. "Odijelo je nosio a la franca, ali fes i kosa osisana. Svake godine dolazio je prvi dan Vaskrsa u nasu crkvu, tutor crkveni metne mu stolicu nize vladikina stola, i on sjedne, ali pod fesom naravski, i nikuda se nece maknuti, a ni obazirati." Zivko dalje pise kako je cuo da je Hadzibeg "dok je carevao", tj. prije Omer-pasine intervencije u Bosni i Hercegovini (1850-1852), "da je mlogo dolazio na vise mjesta u varosi na svadbe, na krsne slave i kojekakve ruckove i vecere, i tu se jelo i pilo, i da je kojekakve crkvene pjesme kao tropare, pjevao i ucio od nasije".

Posto se u Bosni u to vrijeme posvuda govorilo da ce Bosna i Hercegovina biti pripojena Austriji kao nadoknada za izgubljene austrijske posjede u Italiji, Durando je pisao i o tome kako na to gledaju bosanski muslimani i hriscani. Bosansko stanovnistvo u cjelini nije rado prihvatalo takvu mogucnost; protiv su bez sumnje svi muslimani i sigurno bi se silom oduprli da bi odbranili svoju domovinu. Nasuprot njima, hriscani se nece upustiti u oruzanu borbu, nece javno ni ispoljavati protivljenje, ali ce djelovati iz prikrajka i, ako ustreba, pridruzice se bosanskoj aristokratiji. "Stavise, muslimani su smatrali da je prorocanstvo vec predodredilo da Osmanlije moraju napustiti evropske krajeve i vratiti se u Aziju odakle su i dosli, ali da ce oni, Bosnjaci, ostati u Bosni i dalje ispovijedati cistu islamsku vjeru." Durando je na osnovu takve ocjene raspolozenja naroda u Bosni zakljucio da "vjera zamjenjuje nacionalne programe". Takodje je dobro uocio kad je tvrdio da je u ovoj provinciji nejednako raspolozenje stanovnistva sve tri vjere prema nagovijestavanom pripajanju Bosne i Hercegovine Austriji, sto se pokazalo kao sasvim tacno prilikom okupacije 1878. godine. Muslimani su se zaista pozrtvovano i hrabro borili protiv nadiranja austrougarske vojske, ali nisu mogli sprijeciti okupaciju.

Poslije naglog pogorsanja odnosa izmedju knezevske vlade i Portinih garnizona u gradovima u 1861. godini, Srbija je uspjela da se s Visokom Portom dogovori o tome da muslimansko stanovnistvo koje je boravilo po gradovima u Srbiji napusti odmah svoje domove. Porta je odlucila da ove "sultanove musafire", kako ih je bosanski valija uobicajio nazivati, odnosno muhadzire, kako ih je pravilnije domace stanovnistvo nazivalo, naseli u Bosanskom ejaletu. Istovremeno su obrazovane dvije potkomisije, osmanska i srpska, da procijene vrijednost njihovih nepokretnih dobara koje je Srbija trebalo da isplati Turskoj.

Jos od polovine 1862. godine, muhadziri su poceli neorganizovano i u vecim grupama prelaziti preko Drine u Bosnu. Tih dana bosanske vlasti su im odredile privremeni smjestaj uglavnom u zvornickom kajmakamluku. Austrijski generalni konzul baron Stjepan Jovanovic je 6. februara 1863. godine izvijestio ministra Rehberga da je najvrijednija stvar ovog vremena bilo upravo zbrinjavanje i naseljavanje muslimanskih porodica koje su u Bosnu dosle iz Srbije. One su privremeno smjestene po privatnim kucama. Vlasti su im davale novcanu pomoc iz drzavne kase. Medjutim, ta pomoc je bila nedovoljna za njihovo minimalno izdrzavanje, pa su lokalne vlasti pristupile sakupljanju dobrovoljnih priloga za izbjeglice. U nekim krajevima su svi stanovnici bili obavezni da uplate novcani prilog "pa i hriscansko stanovnistvo."

O trajnom smjestaju muhadzira iz Srbije govorilo se posvuda. Posto su proturane glasine da ce se oni pretezno naseliti na zemljistu koje su hriscani kmetovi dotad vec obradili i sa kojeg nisu ubrali plodove, te da ce to biti sprovedeno silom, Jovanovic se obratio valiji s pitanjem da li su te glasine tacne. Serif Osman-pasa mu je rekao da su to samo glasine. Vlasti ce "sultanove musafire" naseliti tek u proljece, dakle u vrijeme dok zemljoradnici nisu ni obradili zemljisne povrsine i kmetovima nece biti nanesena nikakva steta. Konzul je bio uvjeren da je valija govorio istinu. On je izvijestio Rehberga i o tome da se u Bosni pristupilo opstem regrutovanju, ali su proturane neprovjerene vijesti da ce njime biti obuhvaceni i hriscanski mladici. Valija je i ovu glasinu odbacio kao netacnu. To se kasnije pokazalo sasvim tacnim. Tih godina je u Bosanskom ejaletu uglavnom vladao mir; samo je bihacki kajmakam 5. februara 1863. godine izvijestio valiju "da se medju stanovnicima kajmakamluka zapaza uznemiravajuca uzrujanost", a za nju je okrivio strane emisare koji dolaze iz Srbije i Vojne krajine.
Iz gotovo svih izvjestaja u kojima se donose podaci o broju izgradjenih kuca za muslimanske doseljenike iz Srbije proizlazi da je u Kozluku podignuto 110, Brezovu Polju 250 i Orahovi 200 kuca. Podaci se razlikuju za Donju Aziziju, odnosno Orasje, i Gornju Aziziju, odnosno Bosanski Samac. Za Orasje se najcesce navodi 241, a za Samac 315 kuca. Medjutim, podaci o broju novoizgradjenih kuca i broju stanovnika u njima koje je valija Serif Osman-pasa dao engleskom konzulu u Sarajevu neposredno poslije zavrsene gradnje novih naselja, svakako su najpouzdaniji. Bosanski namjesnik je izjavio da su u zvornickom kajmakamluku podignuta nova naselja: Kozluk (zvornicka kaza) u kojem je izgradjeno 118 kuca i u njima smjesten 571 stanovnik, Brezovo Polje-Brezovoselo (bijeljinska kaza) u kojem je sagradjeno 300 kuca i smjesteno 1.555 stanovnika, Orasje-Azizija (gradacacka kaza) u kojem je izgradjeno 200 kuca i u njima nastanjena 963 stanovnika, Bosanski Samac-Gornja Azizija (gradacacka kaza) u kojem je izgradjeno 260 kuca i u njima smjesteno 1.180 stanovnika. U banjaluckom kajmakamluku izgradjeno je novo naselje Orahova (gradiska kaza) u kojoj je sagradjeno 225 kuca i naseljeno 1.090 stanovnika. Osim ovih novoizgradjenih naselja podignute su nove, ili osposobljene stare kuce za stanovanje i u drugim dijelovima Bosanskog ejaleta. Tako je u Zenici osposobljeno za stanovanje 150 kuca, a u Kostajnici (kozaracka kaza) izgradjene su 182 kuce i u njima smjesteno 728 stanovnika. Sva nova naselja sagradjena su po istom planu sa pravilno rasporedjenim ulicama, snabdjevena su dovoljnim kolicinama pitke vode, imaju po jednu dzamiju, a svaka porodica je dobila povecu obradivu parcelu od 25-40 dunuma. Svi ovi novi stanovnici doselili su se iz Beograda, Uzica, Sokola i Sapca.

Engleski konzul je izvijestio svog pretpostavljenog generalnog konzula u Istanbulu da je valija obisao sva novopodignuta naselja da bi se upoznao sa tim kako su doseljenici smjesteni. Usputno je izvrsio inspekciju radova na izgradnji novih cesta. Time se posebno ponosio. Naime, kad je valija dosao u Sarajevo zatekao je samo jedan dobro odrzavan drum od Sarajeva do Travnika, koji je bio izgradjen u Omer-pasino doba (1851), a tada, dakle za nepune tri godine njegove uprave, u Bosni je vec bilo izgradjeno cesta u duzini od 516 milja, ili 172 sahata hoda.

Na taj nacin je, dakle, smjesteno u Bosni ukupno 6.087 stanovnika; i talijanski konzul je procijenio da se u sjevernoj Bosni naselilo oko 1.200 porodica. Po njemu u Orasje su naseljena 304 Uzicanina u 140 kuca, 134 Beogradjanina u 75 kuca, 47 Sapcana u 25 kuca i cetiri Sokoljana u jednoj kuci. Ocevidno je da se ovaj broj novih naseljenika u Orasju nije slagao sa onim koji je valija saopstio engleskom konzulu. Izgleda da su neki doseljenici iz Srbije sami sebi izgradili domove, svakako uz pomoc drzave. Medjutim, nisu se svi ni doseljavali u isto vrijeme, pa otuda nejednaki podaci za neka naselja. Sigurno je to da su doseljenici iz jednog grada iz Srbije naselili jednu ili vise mahala u novopodignutom naselju. Tako su se, na primjer, u Orasju, mahale nazivale: Beogradska mahala, Uzicka mahala, Sabacka mahala i Sokolska mahala.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 220

  -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 01:06:52

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
BOJ POD BANJALUKOM (1737.)


• Geneza Bosnjaka - Zlatko Lukic


Rat je bolest. On donosi i druge bolesti. Vojnici regrutirani po bijelom svijetu nosili su u sebi klicu, teske, velike bolesti, jake poput rata - kuge. Od prestanka postojanja srednjovjekovne bosanske Kraljevine, crna smrt je pohodila cesto, vrlo, vrlo cesto Bosnu: 1507, 1533, 1536, 1546/49, 1555/59, 1574, 1588, 1613/18, 1653/58, 1674/76, 1730/32. a i godinu dana poslije dogadaja koji je predmet ove price, a tada je epidemija trajala punih pet godina.

Malobrojni bosnjacki narod postajao je sve malobrojniji. Lijeka nije bilo, a ni lijecnika. Sva Bosna toga doba imala je samo dvanaest ljekara u cetiri grada: Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Travniku, a i oni su bili samo vojni ljekari.

Kad u ratovima izginu oni koji su prezivjeli kugu (a ratovi su bili ucestaliji nego epidemije crne smrti) - kada dakle izginu oni jaci koji su mogli gurati plug, ostaje nejac koja niti moze, niti zna da obraduje zemlju i sljedecih godina po pravilu nastupa glad, glad koja opet izaziva nove bolesti, a i bune u kojima se iznova gine. Pravo je cudo kako je puk Bosne uopce uspio da prezivi pored tolikih i takvih posasti.

Banjaluka je 1639. godine prestala biti glavni grad Bosanskog pasaluka. Centar je premjesten u Sarajevo, a kada je i Sarajevo zbog cestih nemira postao nesiguran za pase i pasice, vezirski grad postade Travnik 1697. U Banjaluci se stosta toga izmjenilo. Umro je zadnji muski izdanak Ferhatpase Sokolovica, Mustafabeg Ferhatpasic Sokolovic, musthafiz Kastela... Ljudi su dolazili i odlazili, a u Banjaluci su isti ostajali samo Vrbas, Kastel i ljepotica Ferhadija. Oni su postali i lice i dusa carsije.

Kada je cijeli bosanski serhat opustosen od kuge i rata, vlasti su naredile da se iz sandzaka nekadasnje Carevine Srbije nasele Srbijanci na podrucje Krajista, koje ce se kasnije nazvati Bosanska Krajina. I dolazili su ljudi, a kako i ne bi kada im je Bosna bila nesto novo, nesto izazovnije od njihovog zavicaja. Naseljavali su Krajinu Bosansku, a narocito po planinama Manjaci i Grmecu. Sa njih su silazili do Knina i Drnisa, u zemlju Hrvatsku kao martolozi, trgovci i avanturisti. Kao martolozi, nisu pitali za novac, kao da ih nije interesiralo koliko ce zaraditi ratujuci. Do tada je plata malobrojnih martoloza iznosila deset akci dnevno, a kada su vlasti vidjele efikasnost srpskih martoloza u ratovanju, povisena im je plata na dvadeset akci. Osim toga, u svakom upadu u one dijelove Hrvatske koji se tada poceo zvati Vojna Krajina, martolozi su vrsili pljacku, paljevinu, odvodili u roblje zateceni puk - ne bi li sto prije, za sto krace vrijeme i sa manje rizika - zaradili sto vise. Oni bogatiji martolozi u Banjaluci kupise zemlju, ili ducan od nekog carsijlije-bekrije koji je vec svoje imanje naceo, ili se vidjelo da ce ga brzo procerdati, ili propiti... Malo po malo, srbijanski Srbi postadose novi stanovnici, novi Banjalucani uz ranije malobrojne trgovce Bosnjake -pravoslavce. Tako Banjaluka poslije casne trgovacke pravoslavne porodice Delic, dobi svoje nove pravoslavne trgovce i dzambase: Majkice, Milice, Babice, Pisteljice, Surutke, Bilbije i Maslese.

Ipak, posto je ovo prvenstveno pripovijest o banjaluckim Karadjozima, a ne pljacki (trgovina je ipak, uvijek i svugdje lopovluk i pljacka) da vidimo sta je bilo sa Husinim potomstvom.

Husin sin Nerkez igrao je manje uloge u Karadjozu. Kao i mnogi glumci, a i begovi, vise je volio rakiju, nego svoj (kako je po carsiji sam govorio) begovski posao - glumu. Posvadao bi se sa starim Husom svaki put kada bi trebalo igrati "Safikadu". Pred jubilarnu, stotu predstavu, rece babi:

- Yebi ga babo. Ti hoces uvijek da budes mlad. Ne mozes sa pedeset i pet godina igrati Safikadinog dilbera! Budi jednom i ti imam, ili uzmi ulogu kadije. Daj meni ulogu mladog Pavlovica... Da ja malo igram sa svojom Hasibom.

- He he, sta ja tu mogu? Hercegovke izgleda vise vole starije muskarce, pa makar oni bili i glumci... - zezao ga je Huso.

Kad je snaha Hasiba rodila sina, stari Huso je poceo iznositi unuka na scenu dok je jos bilo u besici. Mali Suljo je sa sedam godina imao sedam godina glumackog staza i glumio je kao Karadjoz i po. Znao je napamet nauciti tekst dugacak pet stranica. Slusao bi Husu kako govori i za njim bi naglas ponavljao tako glasno da se orila cijela kuca.

- Tko kaze da smo mi iz Bosne glupi?! - govorio bi Huso, zaboravljajuci pri tom da je pola unukove krvi zustra krv iz Hercegovine.

Govorio je to i sam Suljo godinama, po smrti Huse i Nerkeza, pa i onog aksama 5. rebiul ahira 1150. godine, ili po banjaluckom racunanju sejha Husamudina Celebije, 3. augusta 1737. kada mu u dom iznenada gruhnu dizdar Kastela, Mehmedbeg Catic.

- Aksam hajrula Karadjoze...

- Alah razola... Bujrum! Ali, otkud ti u mome domu? - iznenadi se Suljo.

- Na um mi palo nesto... Vojska mi je nesto nemirna, nezadovoljna... Bi l' ti mog'o na brzinu dati nekog Karadjoza za moje jerlukulije u Kastelu? Al' da ne bude "Safikada", nije joj vakat... Handre nas one Svabe da vise ne znam sta cu?

- Mogu brate, kako da ne mogu. A je li to za carsiju, za raju?

- Jasta je! Krenuo onaj Hildunghauzen, hoce da nam zatre sjeme... Razgali dusu azapima... Nema nikog. Kapetani pobjegli prema Travniku, a hodze se sakrile. Nitko da digne moral vojsci. Ni dizlije. Vele, nece sa sutrasnjim mejitima da tarlahaju...

- Ja hocu. Ali odmah da ti kazem da cu lajati. Je l' to pije vode?

- Radi sta znas. Ja cu ti dati bunar zlata!

- To mi ne treba... Bogata mi je dusa...

U prelijepom Kastelu iza aksamske molitve poce predstava Karadjoza na onom mjestu izmedu dvije unutrasnje kule, gdje se vrsi smotra gradske straze (dvjesto pedeset godina kasnije tu ce zaista biti pozornica). Veliki bijeli carsaf blistao je obasjan od velike vatre. Vojnici su sjedjeli na travi.

- Sta ste vi ocekivali askeri?! Nema pomoci iz Travnika. Alipasa Hecimoglu spava. Grije svoju bubuljicavu gu.zicu uz mlade Grkinje. Zna samo za svoju prdekhanu... A odozgo silazi, sa Save, Fridrih Saksen Hildburghauz. Hoce nasu Banjaluku... Hild-burg-hauz - pa mjesto mu je u hauzu. Da mu sprzimo gu.zicu u Gornjem Seheru, ha? Jeste li vi Bosnjaci, ili curice iz mejtefa?! Boga mi Jedinoga bas mi nekako izgledate kaharli...

Skakao je Suljo Karadjoz iza platna kao sam sejtan. Govorio je vikao, derao se iznad svojih glasovnih mogucnosti. Bio je gola voda vec poslije petnaest dekika, a uspio je izmamiti tek dva-tri usiljena smijeha vojnika. Zato, okrenu curak, pa poce:

- ...Svi vi znate tko sam ja. Ja sam samo obicni Karadjoz. Ja ne postojim. Vi me i ne poznajete. Pa ipak ste me trazili. Kada nema Ciganki da vam plesu, dobar sam vam i ja. Sa nekim se treba sprdati... A znate li vi, s kim se vi sutra trebate sprdati? Braco Bosnjaci i muslimani, vi sutra imate pred sobom najvece carstvo u Evropi. Carstvo Habsburga. Znate li vi uopce s kim se suocavate? Naravno da ne znate! Moj jaran Besim Djulic izucavao je te svapske rospije i bestije, koje vi sutra treba da umlatite. Pa bolan ne bili, znate li vi tko su oni? S kim vi imate posla, znate li? Normalo da ne znate, kada ste beteri. A mislite da ste neke gazije, da ste buduci sehidi? Taj rod koji tamane kao stakore nasi dedovi vec dvi stotine i kusur godina, to vam je izrod Iblisov. Praunuk od osnivaca te loze oplodio je svoju sestricnu k'o bavarsku kravetinu. Onda je njen potomak povalio sestru svoga amidze. A amidzin sin je sahvatao kao pile, malu od svoje tetke i zbubao joj dijete. Ljudi moji, tu, da prostite, yebe tko koga stigne! Vise zinaluka nema ni u jednoj drugoj dinastiji. Oni su propala carevina. Sad zamislite da oni sutra zavladaju Bosnom?! Prenijeli bi taj svoj porok - da yebe lud zbunjenog - i na nas. Ali, od kojeg smo mi zakona; njihovog, ili naseg?? Jos nesto da vam velim. Isti su i Francuzi i Englezi, samo sto oni to malo uvijenije rade. Ali sve vam je to ista bagra... Imate li braco, m.uda, da pokazete tko ste i sta ste?! Ja vjerujem da imate m.uda! Ako ne vjerujete meni, uhvatite se ispod pasa.... Veceras sam pricao sa Salihbegom, cehajom naseg rahmetli Mustafebega Ferhatpasica. On mi dade ovu dulu iz sedrvaneske basce - kaze, zove se: Safikada. Pa zar onaj kabur, na kome se zaklinjemo i molimo Boga da nam pomogne, zar tu divotu da prepustimo dindusmanu? Zar one dule da oni odnesu u svoju zemlju?!

Iz hiljadu grla zaori se tekbir. Suljo se najezi. Strese se i uvuce glavu u ramena. U dnu scene, kraj ruba velikog carsafa vidje svog sina kako pije rakiju. Sin vidjevsi ocev pogled shvati da bi babi pomogla koja kapljica sljivovice, pa mu je ponudi. A babo, ne budi lijen, cucnu da mu se ne vidi sjena na platnu, pa potegnu dobar gutljaj. Kao da mu je Azrail skocio na grudi. Suljo poskoci poput horoza. Vojska usuti.

- Sta ja vama balegam?! Niti su oni Jedzudz i Mezudz, niti je sutra Kijametski dan... Ako i jeste Kijametski dan - za njih je, za nas nije! Jeste li gazije? Jeste! Jeste li sehidi?! Jeste!! Je l' ne damo Banjaluku, Ferhadiju ni Safikadine dule??? Ne damo!!!

I tada, vrativsi se cetiri-pet koraka unazad, zatrca se u zategnuto platno i skocivsi, probi ga, protrca kroz njega i stade pred vojnike koji su ga odusevljeni, docekali na nogama.

Boj pod Banjalukom bio je tezak, vrlo tezak, ali za Bosnjake ipak uspjesan. Austrijanci su ostavili svojih vojnika oko dvije hiljade mrtvih, vise u Vrbasu, nego na bojnom polju. Evropljani sa Dunava nisu znali plivati na Vrbasu. Od kompletne studiozno planirane akcije austrijskog Generalstaba za osvajanje Bosne odustalo se. Odlucili su da cekaju neko povoljnije doba.

Sulju Karadjoza pokosila je kuga sljedece godine. I njegovog sina. Ali unuk Fadil je nastavio porodicnu tradiciju.

Kako je Osmansko carstvo bivalo manje, tako je i u Banjaluci i cijeloj Bosni bivalo sve teze. A pogotovo Banjalucanima kojima je granica Carstva bila svega tri sahata jahanja udaljena od carsije.

Fadil se ozenio Srpkinjom Stanislavom. Bijase izbjegla sa porodicom iz Loznice kada joj je Milos Obrenovic ubio oca koji je u prvom srpskom ustanku stajao uz Karadorda. Kada je to carsija saznala, Karadjoz je stao - dvije godine nisu se igrale predstave. Nitko nije osjetio taj nedostatak osim nekoliko begovske, zatim bogatije katolicke, pravoslavne i zidovske djece - koja su zalila za glumistem, kazalistem, pozoristem.

U medjuvremenu, stoljetna prijateljska porodica Karadjoza, Djulici - osiromasili su usljed kuga i buna. Hasanbeg je izgubio begovat, a njegov sin Murat i aganluk. Kasnije je Muratov sin Besim prokockao ono malo sirotinje i otisao u Sarajevo. Tek ce Besimov sin ponovo doci u Banjaluku.


Zlatko Lukic
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 920

  -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 12:32:03

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Prijepis pisma upucenog od princa koji je opsjedao banjalucku tvrdjavu 1150 godine(1737/1738),mutesellimu Banja Luke Mehmed-agi Catovicu o pitanju predaje tvrdjave bez borbe

Njegovoj visosti, cijenjenom pasi,poslije upucivanja moga pozdrava,dostavljam slijedece:

U ruke pobjednosne vojske njegova velicanstva imperatora, pala je tvrdjava Nis.Posto su primili tu vijest, u znak zahvalnosti svevisnjem, sinoc su ispaljeni hici iz topova, a u nasoj vojsci je priredjeno tim povodom veliko slavlje, o cemu vas obavjestavamo.Ujedno da vam saopcimo, s obzirom na toliko junastvo koje su ispoljili ljudi koji cuvaju tvrdjavu, da ne nalazimo za shodno da oni uzalud ginu,pa vam saljemo ovo iskreno pismo koje smo dostavili njegovoj visosti, a kojim fo da tvrdjavu predate.Nakon toga, a prema dogovoru koga bismo odmah otpoceli za vrijeme opsjedanja,na ljude koje bismo mi poslali u tvrdjavu vi ne biste pucali ni iz topova, ni iz pusaka, sto bi se kosilo sa opcim pravom, jer bi se to shvatilo kao tvoj nepristanak.Mi i ne sumnjamo da cete vi na sve ovo pristati.

Moj paso,vasa opsjednuta tvrdjava je u vrlo teskom polozaju.Vi nemate vojske koja bi bila u stanju da se nama suprostavi,niti je mozete takvu skupiti.Mi se nadamo da cete i vi shvatiti da vam je najbolje da tvrdjavu predate prema onome, kako se budemo dogovorili i to bez odlaganja

U protivnom,mi uopce vise necemo sa vama pregovarati, niti se dogovarati.Sve cemo vam pobiti osim djece.To treba da primite na znanje
Sta cete u ovom slucaju uciniti to najbolje znate, vi cijenjeni paso
Napisano 3 augusta 1737
Neka se uruci sadasnjem muhafizu Banja Luke, njegovoj visosti Mehmed-pasi, na ruke
Dobrocinitelj:Hildburghauzen
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 181

   Autor: anonimac
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 01:29:36

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://i29.tinypic.com/1zejh4m.jpg

http://i30.tinypic.com/10nzx2v.jpg
http://i26.tinypic.com/29cwfol.jpg
http://i29.tinypic.com/etgkz9.jpg
http://i31.tinypic.com/v30htc.jpg
http://i26.tinypic.com/2ibncpy.jpg
http://i26.tinypic.com/2gxel9g.jpg
http://i28.tinypic.com/23hrjps.jpg
http://i29.tinypic.com/33a3ock.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 149

  ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 01:33:04

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://i32.tinypic.com/2ugdheh.jpg
http://i25.tinypic.com/2i8ymg7.jpg
http://i31.tinypic.com/oihzxl.jpg
http://i28.tinypic.com/2cib6g0.jpg
http://i26.tinypic.com/66gpdw.jpg
http://i30.tinypic.com/mv2ovs.jpg
http://i32.tinypic.com/7175vn.jpg
http://i27.tinypic.com/2s1m647.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 868

  -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 01:38:40

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://i32.tinypic.com/fvionm.jpg
http://i32.tinypic.com/23huikl.jpg
http://i25.tinypic.com/2ivcvew.jpg
http://i31.tinypic.com/121fvpf.jpg
http://i27.tinypic.com/25s39j9.jpg
http://i28.tinypic.com/2cqmg05.jpg
http://i31.tinypic.com/w8p3yh.jpg
http://i27.tinypic.com/116rvbd.jpg
http://i30.tinypic.com/14v7o10.jpg
http://i31.tinypic.com/1zqdiqb.jpg
http://i32.tinypic.com/2d7eq2t.jpg
http://i32.tinypic.com/2rdkhz8.jpg
http://i25.tinypic.com/xmpm41.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 168

  -> ->  Autor: dudo955
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 01:43:40
RE: Bosna kroz istoriju
"Mi Austrijanci,imamo dobar razlog,trajno i sa zahvalnoscu,se sjecati sinova Bosne i Hercegovine kao svoje brace po oruzju u Prvom SVjetskom ratu"
Mi Bosanci i Hercegovci,moramo se sa stidjeti,sto smo bili vasa braca po oruzju,sto smo napali tudju zemlju ,za interese naseg okupatora.
Sada kad smo isto to osjetili vidimo kako je kad ti tudjin dodje na tvoje i pali,zari i ubija nejac.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 209

  -> -> ->  Autor: Prazina
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 19:24:17
RE: Bosna kroz istoriju
Ne trebamo se stidjeti jer smo ratovali protiv vojnika i nismo ubijali nejac i palili tudje.

Trebamo se stidjeti sto smo sluzili JNA i nismo vidjeli gdje nas ona vodi i sta nam sprema!!!!
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 152

  -> -> -> ->  Autor: dudo955
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 20:23:36
RE: Bosna kroz istoriju
Odakle ti znas da nisu ubijali i palili civilna naselja.Odakle.Posten neki rat bio.Al srbi ostase bez milion stanovnika u I svjetskom ratu.Sve vojska bila.Ha ja..
PS: Vidis za razliku od tebe ja sam ponosan sto sam sluzio JNA i bio pod komandom Josipa Broza Tita.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 167

  -> -> -> -> ->  Autor: El Barba
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 20:42:11

Hanumin
RE: Bosna kroz istoriju
Pratim!

Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 176

  -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 21:28:41

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Evo i tebi par razglednica stare Banjaluke

http://img170.imageshack.us/img170/2627/bl1jq7.jpg
http://img91.imageshack.us/img91/2857/bl2zt6.jpg
http://img140.imageshack.us/img140/368/bl3oh7.jpg
http://img135.imageshack.us/img135/7449/bl4bv9.jpg
http://img135.imageshack.us/img135/2624/bl5gx9.jpg
http://img166.imageshack.us/img166/1329/bl6yi6.jpg
http://img157.imageshack.us/img157/4360/bl7cr2.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 172

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: kleinehexe
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 21:34:49
RE: Bosna kroz istoriju
jajce

http://www.blogger.ba/photos/29631.jpg

http://www.blogger.ba/photos/29632.jpg

http://www.blogger.ba/photos/29635.jpg

http://www.blogger.ba/photos/29636.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 187

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: kleinehexe
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 21:57:02
RE: Bosna kroz istoriju
http://img301.imageshack.us/img301/2594/jajcekraftstationac0.jpg

http://www.artinfo.ba/images/stories/cards/jc%2002a_t.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 195

  -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: kleinehexe
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 22:21:38
RE: Bosna kroz istoriju
http://tbn0.google.com/images?q=tbn:tpnC771RoWVpQM:http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cd/AVNOJ_Jajce-2005.jpg/800px-AVNOJ_Jajce-2005.jpg

http://tbn0.google.com/images?q=tbn:lyKKoRzfnRSdSM:http://zagorac.slobodnajugoslavija.org/novo/avnoj/13.JPGhttp://tbn0.google.com/images?q=tbn:WBWytPFKJ_k9EM:http://xoomer.alice.it/fotostoria/AVNOJ.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 164

  -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-15
Vrijeme: 23:43:55

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Evo ti i jedna vrijedna knjiga o Banjaluci i okolini:
http://www.stranjani.de/stranjani/knjige/HUV.pdf
Ili [URL=http://www.stranjani.de/stranjani/knjige/HUV.pdf ]Klikni ovdje[/URL]

Editovao: anonimac, 2008-07-15 23:44
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 146

  -> -> -> -> ->  Autor: Kevser vrelo
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 20:44:44

Mostarac
RE: Bosna kroz istoriju
Da vas pozdravim prvo, bio sam odsutan neko vrijeme..

Nekazem da nisu ostali bez milion stanovnika..Ali pripisat to Bosni i svakom gradaninu... sa tim ispada da je opravdavajuci razlog bio za osvetu nad njima (stanovnistvom Bosne, kao oni bili nisu zrtve tada) istom mjerom ili gorom? Nad nevojskom, direktno, bez oklijevanja i pravdanja da je zalutala koja u bolnicu skolu i td..vjerske objekte isto, da ih ne spominjem i ptice znaju, a i dosadilo je..

Kada bi tako gledali to, radi placenika iz Srbije, cetnika, i placenika iz ostalih zemalja, trebalo bi civile ubijati po srbiji i divljati tamo po njima..kao sto nije tajna nikakva ima ih dosta kojima je zelja a ni svjesni zelje nisu.

To bi bilo isto kao tvoj odgovor, pa eto tada je poginulo toliko i toliko, tamo od nekih handzar divizija, poginulo civila tih i tih i treba stetu nadoknaditi, istom mjerom ili gorom, kako bi se pravda uspostavila. Istim metodama zapadnjaci demoniziraju Islam, izvodeci iz konteksta neke recenice pojedinih seikova i ucenih ljudi ne ukljucijuci njihov smisao uz tekst..
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 140

  -> -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 20:48:51

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Ne zacatavajte mi temu molicu lijepo!
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 183

  -> -> -> -> -> ->  Autor: dudo955
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 20:53:36
RE: Bosna kroz istoriju
Kevsere mili,ne pripisujem ja to Bosni,a pogotovu muslimanima Bosne ako si na to mislio.U tadasnjoj KUK vojsci iz Bosne i Hercegovine su regrutovani i muslimani i katolici i pravoslavci,fakticki gradjani Bosne i Hercegovine.
I nikakav razlog za bilo kakvu osvetu nisam pomenuo.Rekao sam samo da smo i mi 1992-95 osjetili na svojoj kozi agresiju iz neke druge drzave.
Kevsere u to vrijeme nije bilo Handzar divizija svi su bili Austrougarska vojska i tacka.A sto ih ovaj pisac zove Bosnjacima je iz toga sto u taj vakat i bijase svi Bosnjaci i Suljo i Janko i Marko,Bosnjo do Bosnjo.Poslije je doslo do cijepanja.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 172

  -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 20:46:44

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Ne zacatavajte mi temu,molicu lijepo.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 148

  -> -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 21:02:06

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Dudo evo stare Zenice

http://img519.imageshack.us/img519/7609/zenica1ea5.jpg
http://img166.imageshack.us/img166/4488/zenica4ix5.jpg
http://img519.imageshack.us/img519/8167/zenica6ju7.jpg
http://img519.imageshack.us/img519/977/zenica2gv9.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 166

  -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 21:20:44
RE: Bosna kroz istoriju
Banja Luka

http://www.znanje.org/i/i27/07iv06/07iv0621/banjaluka%20(21).jpg
http://www.znanje.org/i/i25/05iv03/05iv0311/New%20Folder/111_07.jpg
http://www.znanje.org/i/i25/05iv03/05iv0311/New%20Folder/111_18.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 176

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 21:39:16
RE: Bosna kroz istoriju
http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1029/gospodska%20ulica.jpg
http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1029/gospodska%20ulica%204.jpg
http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1029/gospodska%20ulica%203.jpg
http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1029/gospodska%20ulica%205.jpg[IMG]

Editovao: BL 078, 2008-07-08 21:40
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 155

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 21:46:35
RE: Bosna kroz istoriju
http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1029/carski%20drum2.jpg
http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1029/ulica%20fra%20-%20grge%20martica.jpg
http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1029/ulica%20kraljice%20marije.jpg
http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1029/baumova%20palata.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 140

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 22:16:06
RE: Bosna kroz istoriju
Banja Luka za vrijeme Turske okupacije

Poslije pada Smedereva (1459), Turci su sa osvajanjima krenuli dalje na zapad. Godine 1527. na red je došla i Banjaluka. Već 1553. godine, Sofi - Mehmed paša u Banjaluku prenosi centar sandžaka. 1580. godine, od vremena Ferhad paše Sokolovića, Banjaluka postaje i centar pašaluka. Kao glavni grad Bosne i Hercegovine održala se do 1639. godine, kada je tu privilegiju dobilo Sarajevo.
Izgubivši položaj glavnog grada, Banjaluka stagnira, a od kraja XVII vijeka i slabi. Slabljenje je trajalo sve do reorganizacije uprave 1851. godine, kada je postala centar Banjalučkog okruga.
Tokom prvog vijeka turske vladavine, Banjaluka se razvijala. Izgrađeni su Gornji i Donji Šeher. Donji šeher krasili su tvrđava Kastel i džamija Ferhadija sa sahat - kulom, koji su činili uži centar grada.
Banjaluka je dobila i prvu kafanu 1617. godine, a do tada je već imala mnoštvo dućana, džamija i objekata karakterističnih za to vrijeme.
Nakon uspona koji doživljava u prvom razdoblju turske vladavine, sljedećih dvjestotinjak godina možemo nazvati mračnim dobom banjalučke istorije. Grad svakim danom sve više slabi, škole postoje samo u rijetkim manastirima, pismenosti gotovo da nema. Hrišćansko stanovništvo živi u glavnom u ruralnim oblastima, dok su muslimani naseljeni u gradovima.
Ponovnim ukidanjem Pećke patrijaršije 1766. godine, pravoslavna crkva pala je pod upravu Carigradske patrijaršije. Crkvama su upravljali grčki sveštenici, tako da je djelovanje crkve oslabilo. S druge strane, Turci vrše sve veći uticaj na netursko stanovništvo, pa broj islamizovanih hrišćana još više raste.
Sredinom XIX vijeka, Banjaluka ponovo počinje da se razvija. Tada sa djelovanjem počinju hrišćanski prosvetitelji, prije svega Ivan Frano Jukić i Vasa Pelagić. Najzaslužniji za razvoj zanatstva i industrije jesu trapisti, koji u Banjaluku dolaze 1869. godine. Godine 1878. okupatori su se zamijenili - Turci odlaze, a dolaze Austro - Ugari.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 185

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 22:18:55
RE: Bosna kroz istoriju
SOFI-MEHMED PASA

Duštvenim uređenjem Osmanlijskog carstva, država je podijeljena na beglerbegluke (pašaluke). Pašaluci su se dalje dijelili na sandžake, na čelu sa sandžak - begovima. Centar Bosanskog sandžaka bilo je Sarajevo.
Sofi Mehmed - paša, tadašnji sandžak - beg je 1553. godine odlučio da sjedište sandžaka premjesti u Banjaluku. Time je postao prva značajna ličnost banjalučke istorije, a Banjaluka po pvi put administrativni centar, sa svim funkcijama koje su joj kao takvoj pripadale.
Tada dolazi do velikog uspona za grad, koji postaje centar zbivanja u ovom dijelu Turske. Centar grada postaje Gornji šeher i dobija mnogo modernih objekata. Prva izgrađena džamija bila je "Careva džamija", a ime je dobila po tadašnjem sultanu Sulejmanu Zakonodavcu (1520 - 1566). Izgrađeno je još nekoliko džamija, drveni most preko Vrbasa (narod ga je zvao "Careva ćuprija"); javno kupatilo (hamam), tri mlina, 69 dućana, jednospratni han sa 20 prostorija i još mnogo različitih, ali veoma značajnih objekata za to vrijeme.
Sofi Mehmed - paša je time Gornji šeher učinio najrazvijenijim dijelom Banjaluke i udario temelje Banjaluci kao velikom centru.
Najveći i najljepši objekat bila je njegova zadužbina, Sofi Mehmed - pašina džamija. Zvali su je i "Jama" džamija, po udubljenju kvadratnog oblika.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Jama_džamija_-_Sofi_Mehmed-pašina_džamija.jpg/200px-Jama_džamija_-_Sofi_Mehmed-pašina_džamija.jpg

Editovao: BL 078, 2008-07-08 22:35
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 171

  -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 22:21:54
RE: Bosna kroz istoriju
FERHAD-PASA SOKOLOVIC

Ferhad paša Sokolović, iz čuvene porodice Sokolović, je 1574. godine postao bosanski sandžak-beg. Kada je, 1580. godine, ovaj sandžak proširen i dobio status pašaluka, Ferhad paša je postao prvi beglerbeg.
Te godine, 1580, Banjaluka je postala glavni grad Bosanskog pašaluka i imala je sve funkcje koje su joj kao takvoj pripadale.
Ferhad paša je širio grad nizvodno Vrbasom prema sjeveru, pa je centar grada prenio iz Gonjeg šehera u Donji, koji je postao novo jezgro grada i kao takav ostao sve do dolaska Austro-Ugara (1878. godine). 1579. godine, zahvaljujući otkupnini za zarobljenog sina austrijskog grofa Auerspaga (grof Wolf Engelhard von Auersperg) - 30000 dukata; sagradio je džamiju, najveću i najpoznatiju u Banjaluci, koja se po njemu zvala Ferhad-pašina džamija, a pretpostavlja se da je uz nju podigao i Sahat-kulu. Mnogi su mišljenja da je ovo bila najljepša džamija u čitavoj Bosni i jedan od najznačajnijih spomenika tursko-islamske kulture u našim krajevima.
Pretpostavlja se da je u njegovo vrijeme Banjaluka imala nešto manje od 5000 kuća. Izgrađeno je i preko 200 dućana, hamam (javno kupatilo), mekteb (škola), šedrvan (vodoskok), turbe (grobnica), drveni mostovi na Vrbasu i Crkvenoj, kaldrma koja je spajala Gornji i Donji šeher, još nekoliko džamija...
Ferhad-paša je 1588. godine postao budimski beglerber. Tamo, u Budimu, 1590. godine ga je ubio njegov rob.

http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1029/ferhadija%201.jpg

Editovao: BL 078, 2008-07-08 22:23
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 169

  -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 00:01:32
RE: Bosna kroz istoriju
http://www.bosnjastvo.com/mkportal/modules/gallery/album/a_75.jpg
http://www.bosnjastvo.com/mkportal/modules/gallery/album/a_76.jpg
http://www.bosnjastvo.com/mkportal/modules/gallery/album/a_77.jpg
http://www.bosnjastvo.com/mkportal/modules/gallery/album/a_78.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 153

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 00:07:59
RE: Bosna kroz istoriju
http://www.bosnjastvo.com/mkportal/modules/gallery/album/a_80.jpg
http://www.bosnjastvo.com/mkportal/modules/gallery/album/a_81.jpg
http://www.bosnjastvo.com/mkportal/modules/gallery/album/a_82.jpg
http://www.bosnjastvo.com/mkportal/modules/gallery/album/a_84.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 145

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: apoteka
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 00:09:24
RE: Bosna kroz istoriju
Hvala BL na ovim razglednicama,popravio si mi dan.A kod tebe je vec noc.Pozdrav,apoteka.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 203

  -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 11:58:53
RE: Bosna kroz istoriju
http://www.bosnjastvo.com/mkportal/modules/reviews/images/turska_imperija.jpg

BOSNA I BOSNJACI U OSMANLIJSKOM CARSTVU
Poslije zauzimanja bosanskog kraljevstva, Osmanijsko cartsvo pokazuje veliki respekt prema Bošnjanima i Bosni, i ne želi se prevše uplitati u svakodnevni život Bošnjana, nego se čak tada, a i kasnije dešavaju mnoge stvari u Bosni koje su bile veoma nekarakteristične za ostale države koje ulaze u sastav Osmanlijskog cartsva. Već na samom početku, uz obostrani dogovor, godine 1465., se ponovo uspostavlja Bosansko Kraljevstvo, na čije čelo se postavlja jedan od potomaka bošnjanske kraljevske porodice KOTROMANIĆ, Matija Kotromanić, koga Osmanlije priznaju izvjesno vrijeme kao legitimnog Kralja Bosne. Međutim, poslije zauzimanja nekoliko tvrđava koje su se još uvijek opirale vojnoj okupaciji, Osmanlijsko carstvo preuzima postepeno potpunu vojnu kontrolu nad Bosnom. Do 1465. godine bošnjanski plemić Herceg Stjepan Vukčić Kosača čak uspostavlja apsolutnu dominaciju bosanske vojske na prostoru južne Bosne, ali biva potisnut i povlači se u svoju tvrđavu u bosanskoj luci Novi, osnovanu još od strane Kralja Tvrtka, gdje i umire 1466. godine, a Novi se od tada, po njemu, zove Herceg Novi. Čovjek, pod čijom komandom je zauzeta Bosna, Sultan Mehmed II je bio jedan od najuspješnijih vojskovđa Osmanlijskog carstva u njegovoj historiji. Pod njegovom komandom je 1453. godine osvojen Carigrad, a potom stavlja pod kontrolu cijelu Anatoliju, te daje sebi titulu "Fatih", što znači "Osvajač". Potpuno je uništio Venecijansku armiju u Grčkoj, zauzeo Bosnu, te osvojio Moldaviju i Mađarsku, a bio je u procesu pripreme velike invazije na Italiju, kada je umro 1481. godine. Sa dolaskom Osmanlija stvari se počinju mjenjati. Kao prvo dolazi do promjena u bosanskom jeziku što rezultira u tome da se sve više upotrebljavaju narodna imena na "ak", kao "Poljak", "Slovak"... Te sve više se počinje govoriti "Bošnjak" umjesto "Bošnjanin" a u upotrebi je i turski naziv "Bosnalu" ali riječ Bošnjak nadvladava te zamjenjuje totadašnje Bošnjanin. Bosanska Crkva, je već krajem srednjeg vijeka slabila i znatno bila oslabljena što je i uticalo na slabljenje bogumilstva među Bošnjacima. Mnogi bošnjački plemići tako prihvataju državnu vjeru Osmanlijskog cartsva - islam. Poslije prihvatanja islama oni podižu obično u rodnom kraju džamiju, oko koje se počinje formirati naselje. Ovo dovodi do toga da brojni Bošnjaci dolaze u kontakt sa islamom koji je imao mnoge sličnosti sa bogumilstvom te polahko počinje u Bosni prihvatanje islama. Ono ubrzo veća te u roku od jedno 100-150 godina velika većina Bošnjaka prihvataju islam odnosno njegov sunitski pravac. Lažna historiografija želi ovo prikazat kao nešto što je rađeno iz razloga golog opstanka. Ali to je pogrešno. Naime, kao već rečeno Bosanska Crkva je znatno slabila i njeni pripadnici (bogumili) su bili otvoreni novoj vjeri koja je imala i sličnosti sa njihovom. Drugo, nisu rušeni neislamski vjerski objekti nego se i nastavili graditi, čak je i prvi dokument o slobodi vjere u Evropi izdat jednom bošnjačkom franjevcu od strane Sultana Mehmeda II. Proces prihvatanja islama je dakle bio dobrovoljan. Sa prihvatanjem islama Bošnjaci-muslimani su prihvatili i orijentalni način življenja, nošnje, uređaj doma, kulturu i tradicije što rezultira u tome da orijentalstvo ulazi u sve aspekte bošnjastva odnosno bošnjačkog narodnog kruga te biva dobrovoljno prihvaćeno i od strane Bošnjaka drugih vjera koji su većinom bili pravoslavci i katolici (važno je i napomenut porast pravoslavlja u Bosni kada su brojni Vlasi koji su pretežno bili pravoslavne vjere se počeli tu doseljavat i širit tu vjeru a onda i sami se utapljat u bošnjaštvo). Bošnjaci su znači gdje su god živjeli i koje su god vjere te i bez obzira na socijalni status bili JEDAN narod koji je prihvatio orijentalnu nošnju, kulturu, tradiciju, i ujedno ušao u orijentalni civilizacijski krug. Tako su Bošnjaci počeli na temeljima svog srednjovjekovnog postojanja da grade buduci bošnjački narod. Važno je i napomenut da je orijentalstvo isto bilo dobrovoljno prihvaćeno. Mnoge srednjovjekovne tradicije su zadržane samo orijentalizovane i mnoge prispjele su primile bošnjacki karakter tako da je izraslo i posebno "bošnjačko orijentalstvo" odnosno bošnjački dio orijentalnog civilizacijskog kruga. Nekoliko karakteristika je prvenstveno urađaj grada. Naime, u srednjem vijeku su postojale plemićke utvrde ali ne organizovani gradovi koji se sada počinju gradit sa podizanjem džamije nekog plemića. Ubrzo na tom mjestu se i digla medresa te i mekteb i hamam, obično se vodovod provlačio te je brzo počelo nicati dućana i zanatskih radnji u okolini. Ulice su stvorene i među brojnim dućanima i zanatima dizali su se hanovi, karavan-saraji, džamije i crkve (nedje čak i sinagoge), sahat kule, pekare, restorani i jednostavno nicala je čaršija. Poslovni dio grada gdje se radi, kupuje i izlazi. Rast čaršije je rezultirao u masovnom doseljavanju te su stanovnici počeli izvan čaršije dizat svoje kuće i obično jednu džamiju te je između svega toga bila uska ulica-sokak. Znači dizala se mahala, dio grada gdje se prebiva. Mahale iz bogatih gradova su često imale i vodovod. Grad kuće je isto karakterizirao Bošnjaka, tačno po orijentalnom pravilu dizala sa kuća sa dva dijela, selamluk i haremluk. Selamluk je bio namijenjen za muškarce i obično je tu bila primaća soba, mala kuhinja i banja te muška avlija namijenjena za goste. Drugi dio je bio haremluk namijenjen za žene. Obično su tu kćerke familije bile u prostranim sobama gdje su opet skoro uvijek bile rešetke na prozoru te je tu bila zidom okružena ženska avlija namijenjena za ženu, djecu i jednostavno familijarne stvari. Karakteristične bosanske kuće su imale i lijepo ovalno izformisane prozore i jako puno svjetla. Isto tako unutranje uređenje je obavezno bio ćilim sa time što se uvijek pred ulazak izuvalo i to je obično bio bosanski ćilim. Naime Bošnjaci su u potrebi za ćilimom izradili jedan autohtoni narodni ćilim. Onda obično je tu bila i sećija i ponekad mali stolici te vjerski tekstovi na zidovima i poneke slike a često su tu bili i ibrici po potrebi i nanule za izlazak u avliju. Nošnje su za muškarce obično bile crveni fes te čakšire, a za žene raznobojne dimije i šarene mahrame. Svo ovo orijentalnstvo je više vezalo Bošnjake za Osmanlijsko carsvto nego za evropske sile kao Austro-Ugarska te su ovom carstvu izrekli lojalnost i postali njegovi sljedbenici. Ovo rezultira u tome da bošnjački plemici dobijaju pravo nositi osmanlijske titule kao beg, aga , paša... Sa ovim se nanovo uspostavlja moćno bošnjačko plemstvo iz srednjeg vijeka te sve rezultura u formiranju prvo Bosanskog sandžaka te onda ejaleta. Ejalet je značio totalna samouprava Bošnjaka koji su se sada totalno zastupljeni sopstvenim plemićima brinuli o sebi. Bosanski ejalet je bio označen posebnom granicom unutar Osmanlijskog carstva i bosanski jezik je postao jedan od službenih jezika u carstvu. I ne samo da je Bosančica zadržana i često zvana begovicom iz razloga što su je masovno upotrebljavali bošnjački begovi nego je i izformisana posebna vrsta arapskog pisma za bosanski jezik - arabika. Bošnjačka književnost na arabici je postala poznata kao "alhamijado književnost". Bošnjaci su jedino isplaćivali porez Sultanu a ostalo se sami brinuli ali naravno i bili sljedbenici carstva te igrali važnu ulogu u odbrani njega od ugarskih i drugih napada gdje su ujedno i branili svoju domovinu Bosnu.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 137

  -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 12:02:09
RE: Bosna kroz istoriju
BOSANSKI EJALET

Godine 1580., uspostavljen je formalno Bosanski Ejalet. Da malo bliže objasnimo znacenje ejaleta, Ejalet je bio najveća društveno-politička jedinica, koja je bila sadržana iz više Sandzaka. Do 1580. godine Bosna je bila u statusu Sandžaka, a od 1580. godine stiče status Ejaleta. Bosanski Ejalet je bio pod upravom Paše ili Begler-Bega, a uključivao je u sebi cijelu modernu Bosnu, plus dijelove Bosne koji se danas nalaze u sastavu Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Vrlo je važno uočiti ovu cjelovitost Bosne i poseban status koji ona uživa do samog kraja osmanlijskog doba, dok su susjedne zemlje bile rascjepkane na više Ejaleta i Sandžaka, Bosna ostaje jedinstvena država i zadržava svoj teritorijalni integritet a i Bošnjaci kao narod i kao sljedbenici Osmanlijskog cartsva ostaju jako privilegovani. Prvo sjedište Bosanskog Ejaleta je bilo u Banja Luci, koje se 1639. godine seli u Sarajevo, zatim u Travnik 1697. godine i opet u Sarajevo 1850. godine. U zemljama pod vlašću Turske Imperije bilo je više vrsta civilnih zakona, a generalno je vođen na lokalnom nivou od strane Kadije. Kadija je bio najvažniji administrator na lokalnom nivou, i oblast nad kojom je on administrirao se zvala Kadiluk. Određeni broj Kadiluka je činio Sandžak, nad kojim je administracija bila od strane vojske. Više Sandžaka su činili Ejalet.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 185

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 12:03:41
RE: Bosna kroz istoriju
SEVDAH I SAZ

Nazad na kulturni plan, orijentalstvo i islam su postavili jaku granicu između muškarca i žene. Iz ovog razloga počinju nicati divne ljubavne pjesme, odnosno pjesme sevdaha što na bosanskom znači ljubav. Znači prve bošnjačke i bosanske narodne pjesme - Sevdalinke. Sevdalinka je pjevana uz novi bošnjački narodni instrument - saz. Imala je lahak ritam i pjevana sa jakim uzivljenjem. Sevdalinke su se brzo pocele pisati i o historijskim dogadzajima, pricama, sevdahu prema Bosni i pjesma je postala jako raznovrsna. Tekst je obicno karakterizirao narodni govor u kojeg je uslo jako puno orijentalnih riječi, prvenstveno iz turskog jezika ali i iz arapskog i perzijskog. Ovo je jedinstvena forma pjesama u Evropi koje su i ljubavne odnosno romatičarske a i historijske a i sa drugim sadržajima. Mnoge sevdalinke koje su postale poznate su proširene među svim Bošnjacima i izgubile lokalni karakter pa su postale narodno poznate i kroz stoljeća mjenjane pa se mnogima nezna i koje bio autor osim ako se spominju pojedina imena koja opet isto mogu sa vremenom biti i dodana.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 136

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 12:07:31
RE: Bosna kroz istoriju
BOSNJACKI PRIJESTOL-SEHER-GRAD SARAJEVO

Vratimo li se istorijskom toku, počeo je i nicati novi bošnjački prijestol. A to je šeher-grad Sarajevo. Ovdje dolazi u 15 stoljeću osnivač Novog Pazara Ishak-beg Ishaković koji tu diže džamiju, hamam i bezistan. Ubrzo počinje tu se dizati čaršija koja i zbog dobrog položaja znatno veća a zbog brojnih saraja (dvoraca) dobija naziv - Sarajevo. Mnoge mahale se dižu i čaršije ali Sarajevo tek postaje značajno dolaskom Gazi-Husrev-bega. Gazi-Husrev-beg je bio od oca Bošnjaka iz Trebinja i majke Turkinje - kćerke Sultana. Neki tvrde da je imao i rodbinske veze sa zadnjom bosnjanskom kraljicom Katarinom. Gazi-Husrev-beg je rođen u Grckoj i postao je dobar osmanlijski vojskovođa. Proslavio se brojnim pobjedama i postao možda jedan od najboljih u osmanlijskoj historiji. Iako se već bio proslavio, Gazi-Husrev-beg dolazi u mali šeher-grad Sarajevo te tek tada počinje njegova prava slava. Brzo tu podiže jednu veliku džamiju (Gazi-Husrev-begova džamija), za koju se govori da joj do Istanbula nema ravne, podiže školu medresu (Gazi-Husrev-begova medresa), koja je postala jedna od najboljih u cijelom orijenralnom svijetu, diže hamam (javno kupalište, Gazi-Husrev-begov hamam), te jedan bezistan (podzemni "shopping centar", Gazi-Husrev-begov bezistan), pa jednu sahat-kulu sa četri sahata i onda i Morića Han. Te diže oko 80-200 dućana i zanata a onda i svoju biblioteku (Gazi-Husrev-begova biblioteka), i masovno sve u svemu ulaže u Sarajevo. Ovo rezultira u tome da se dize najuspješnija čaršija u Bosni - Baščaršija. Brojne druge i možda najbogatije mahale. Sarajevo se kao i trgovački centar razvija te poslije podosta Gazi-Husrev-begove vlasti ima cijelih 80 000 stanovnika za razliku od londoskih 4000 ili beogradskih 10 000. Sarajevo postaje dragulj Balkana i poznato kako Englezima, Francuzima tako i Turcima i Arapima. Ovdje je da kažemo svoje bilješke pravio i turski putopisac Evlija Čelebija koji je rekao da osim lijepe čaršije gdje se može u dućanima naći roba sa svih strana svijeta a u zanatima ti mogu šta god popravit a mahale su pune zelenila i širi se miris bosanske kahve. Grad je imao cijelih 120 džamija i nekoliko crkvi. Imao je i jednu sinagogu i oko 169 česmi tekuće vode te brojne vodovode. Jedan drugi bošnjački velikan je Mehmed-paša Sokolović, on je pogrešno u srpskoj historiografi predstavljan kao Srbin. Ovo je na kriterijama da je on ranije bio pravoslavne vjere. Iako se zaista njegova ranija vjera prije prihvatanja islama ne zna i da je bio pravoslavne on je bio Bošnjak pravoslavne vjere i nema ikakvih dokaza za njegovo "srpstvo". Mehmed-paša je stigao do Istanbula gdje na carskom saraju u službi Sultana Sulejmana I Veličanstvenog postao Veliki Vezir, znači drugi najmoćniji čovjek u carstvu i upravitelj osmanlijske vojske. U njegovo vrijeme vidi se jak porast Bošnjaka na carskom saraju. On je Osmanlijsko carstvo doveo do velikih pobjeda. Poslije smrti Sulejmana I Veličanstvenog da nebi došlo do panike Veliki Vezir Mehmed-paša Sokolović krije njegovo smrt do dolaska novog Sultana Selima II a u međuvrmenu je bio on vladar cijeloga carstva. A i za vrijeme Sultana Selima II Mehmed-paša je imao moćnu poziciju. Podigao je više džamija i pomogao u izgradnji i pravoslavnih crkava pa i obnovio Pećku Patrijarhiju na cije celo je postavio jednog svoh vjeroavtno rođaka te je i podigao Višegradsku ćupriju. Bio je možda najmoćniji Bošnjak u cijeloj historiji sa time što je vladao od Perzije do Maroka kolko su se granice carstva prostirale. U ovo vrijeme jedan bošnjački vojskovođa je i osvojio Kairo i cijeli Egipat a bosanski vojnici su se kretali od Rusije do Sudana te bili i započeli invaziju na Italiju. Veoma značajna godina za Bošnjake jeste godina 1631., kada Mehmed Hevaji Uskjufi iz Dobrnje kod Donje Tuzle objavljuje i prvi zvanični Bosanski riječnik. Radilo se o Bosansko-turskom riječniku, i kao već rečeno do kraja osmanlijskog doba - Bosanski jezik biva jedan od službenih jezika unutar Osmanlijskog carstva. (Autograf ovoga rječnika nalazi se u Uppsali, Švedska). Na vojnom planu u ovome periodu kao već rečeno Bošnjaci bivaju regrutovani i učestvuju u mnogim ratovima koje je vodilo Osmanlijsko carstvo: od rata protiv Austrije od 1593. do 1603., rata sa Venecijom (Mlecima ili Bnecima)od 1640. do 1669. godine, te ponovo protiv Austrije 1663. godine, poslije čega dolazi do primirja, koje traje sve do 1683. godine, kada se rat nastavlja. U periodu od 1684. do 1687. godine Austrijanci postepeno osvajaju Mađarsku, koja je uglavnom bila pod vojnom kontrolom Bosanskih Spahija, što je prouzročilo veliku migraciju Bošnjaka iz Mađarske u Bosnu. Takodjer, Venecija je izvšsila veliki napad na Bosnu 1685. godine, koji je bio uspješno odbijen.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 165

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 12:10:07
RE: Bosna kroz istoriju
STRADANJE SARAJEVA-23.OKTO. 1697-GOD.

Potom se 1697. godine, dešava jedna od najtežih invazija na Bosnu od strane austrijske vojske, pod komandom princa Eugena Savojskog. Poslije pobjede u južnoj Mađarskoj, oko 6000 Austrijskih vojnika dopire čak do Sarajeva i njegove branioce zatiče potpuno nespremne za borbu, te 23. oktobra 1697. godine gotovo potpuno spaljuju Sarajevo i ruše oko 6000 džamija i još hiljade kuća. Ali austrijska vojska biva ubrzo potisnuta iz Bosne, a sam rat sa Austrijancima se završava tako što dolazi do sklapanja "Karlovačkog mira", koji je sklopljen u Sremskim Karlovcima 1699. godine. Ovaj rat je bio prvi veliki vojni poraz Osmanlijskog carstva, jer Mađarska i Transilvanija bivaju prepusteni Austriji, a veliki dio Dalmacije i Grčka prelaze pod nadzor Venecije. Rezultat proteklih ratova sa Venecijom i Austrijom, odnosno gubljenje velikog teritorija, bio je veliki udarac za Osmanlije, koji su "jedva dočekali" prvu priliku da ponovo započne rat sa Venecijom, što se i dešava 1714. godine, poslije kršenja određenih odredaba "Karlovačkog mira" od strane Venecije. Austrija ponovo postaje saveznik Veneciji te bilježe veliku pobjedu kod Novog Sada (Petrovaradin) 1716. godine, dok su svi njihovi napadi na Bosnu bili uglavnom uspješno odbijeni. Poslije toga dolazi do sklapanja novog mira u Požarevcu 1718. godine, poslije čega Austrija i Venecija uzimaju neke dijelove Bosne, te se uspostavlja današnja jugozapadna granica Bosne. 1732. godine Autrijanci su izvršili veliki napad odnosno agresiju na Bosnu, bošnjački plemići traže pomoć od Sultana koji opet kaže da ne želi da se sada sukobljava sa Austrijancima. Ali Bošnjaci su vidjeli da se Autrijanci ne šale, te se ubrzo formira bosanska vojska koja dočekiva Autrijance i bori se protiv njih na polju kod Banja Luke. U ovoj bitci Autrijanci su potučeni do nogu te su jedva prebjegli u hrvatski dio Autro-Ugarske na drugoj strani Save. Jedan drugi napad je izvršen 1788. godine ali je i on bio uspješno odbijen. Međutim pritisci od Autrijanaca, Rusa, Arapa i pobunjenika su slabili Osmanlijsko carstvo koje polahko počinje da gubi sjaj. Istovremeno unutar njega izrasta ideja među Turcima da ono bude nacionalna država Turaka. Tako se smanjuje vlast osmanlijskih neturskih plemića kao bošnjačkih i počinje lagahno smanjivanje samouprava ne-turskih sljedbenika što i rezultira u sve češćim povećanjima poreza što se vidi i u Bosni. Sve ovo je rezultiralo u tome da se dešavaju velike pobune Bošnjaka protiv Osmanlijskog carstva 1727., 1728.,1729. i 1732. godine. Zatim, ponovo dolazi do velikih pobuna Bošnjaka protiv Turaka, koje se dešavaju 1745. i 1747. godine, a poslije velike pobune Bošnjaka u Mostaru 1748. godine Sultan šalje pismo "upravitelju" Bosne, Mehmed-Paši, koje je sadržavalo samo jednu rečenicu : Bosna mora biti ponovo osvojena! Mehmed-Paša se brutalno suprotstavlja Bošnjacima, poslije te naredbe, i postepeno uspostavlja mir u ejaletu, iako je područje Mostara kasnije ponovo nastavilo biti centrom nezadovoljstva Bošnjaka prema Osmanlijskom carstvu iako većina nisu htjeli vidjeti njegovu propast nego mjenjanje politike, tako da je Mehmed-Paša bio prisiljen da šalje veliku vojsku na Mostar 1768. godine, da suzbije pobunu. Na samome početku ovog perioda dešavaju se vrlo značajne promjene granica u zemljama susjedima Bosni. Rusija i Austrija ulaze u rat sa Napoleonom, koji, poslije niža pobjeda nad Austrijom, uzima Veneciju, Istru i Dalmaciju, uključujući i Dubrovačku republiku 1805 godine, tako formirajući, po prvi puta u historiji, Bosansko-Francusku granicu!! Napoleon poštaje saveznik Sultanu i pomaže mu u suzbijanju jedne pobune na teritoriji Srbije, a Francuzi su također prisutni i na teritoriji Bosne, u nekim manjim sukobima, kao npr., pomazuci suzbijanje jedne manje pobune u jugoistočnoj Bosni, kada pomažu Hadži-Begu Rizvanbegoviću, koji je bio pod opsadom u tvrđavi u Hutovu, blizu Neuma. Sve ove pobune dovele su do značajnih društvenih i političkih promjena unutar Bosne. Najvažnija promjena je, prije svega, bila uspostava KAPETANIJA u Bosni. Kapetan je bio vojni administrator u pograničnim pojasevima i njegov zadatak je bio da uspostavlja vojsku, provjerava putnike koji su prelazili granicu, održava puteve sigurnim od razbojnika i da izvršava razne druge policijske i administrativne dužnosti. Teritorija kojom je upravljao se zvala "Kapetanija", koja je mogla biti manja ili veća od Kadiluka. Tokom 17-tog stoljeća ovaj sistem je bio znatno proširen na unutrašnjost Bosne, a također su bile proširene ingerencije samih Kapetana, tako da su neke porodice počele da tretiraju Kapetanije kao nasljednu instituciju.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 192

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 12:12:20
RE: Bosna kroz istoriju
KAPETANIJE U BOSNI I HUSEIN KAPETAN GRADASCEVIC

U vrijeme sklapanja "Karlovačkog mira" 1699. godine, u Bosni je bilo 12 Kapetanija, da bi krajem 18-tog stoljeća njihov broj porastao na 32, pokrivajući praktično cijelu Bosnu. Kapetanije su postojale jedino u Bosni. U svojoj suštini, Kapetanije su predstavljale skoro apsolutnu nezavisnost Bosne, što se tiče lokalne uprave, znači i još više nego ejalet koji je sada bio ugrožen zbog političkih promjena već spomenutih dok se još uvijek morao plaćati porez Sultanu, ali nisu više stranci na ikakav način vladali, nego sami Bošnjaci, što je predstavljalo značajan pomak ka nezavisnosti Bosne i činilo je veoma privilegovanom u odnosu na sve ostale države koje su bile u sastavu Osmanlijskog carstva iako je i ejalet značio veliku samoupravu malo manju od autonomije. 1813. godine Sultan pokušava da umanji ovu nezavisnost, te šalje u Bosnu Siliktar Ali-pašu, koji je imao zadatak da započne proces ukidanja Kapetanija u Bosni. Sultan uskoro šalje veliku vojsku, sačinjenu od osmanlijskih vojnika turske i albanske nacionalnosti da pokore Sarajevo, a također 1820. godine izvršeni su napadi na Mostar i Srebrenicu, te su ubijena dva Kapetana iz Banja Luke i Dervente. Novi Sultan Mahmut II, 1826. godine vrši veliku reformu vojske, što nailazi na veliki otpor u Bosni, te Sultan šalje Abdurahman-pašu iz Beograda da izvrši ove reforme u Bosni, ali on postiže veoma malo uspjeha u tome. Bošnjaci su dali jasno doznanja da nepristaju na nove promjene sto je i bilo rezultat da su masovno morali predavati istočne dijelove Bosne srpskim pobunjenicima zbog uticaja njihovih saveznika Rusa. Tako da se 1831. godine desava skup bošnjačkog plemstva gdje se za vođu bira Husein kapetan Gradaščević sin Omer Kapetana. Husein Kapetan Gradaščević daje zahtjeve Bošnjaka Sultanu koji bivaju u suštini odbijeni te on podiže kulu u Gradačcu i mobiliše bosansku vojsku te počinje veliki bosanski ustanak za autonomiju Bosne. Kao jedan od prvih koraka bosanska vojska, sa Husein Kapetanom Gradaščevićem na čelu, ulazi u Travnik i zarobljava vezira, te ga javno ponižava, tjerajući ga da skine novu "reformsku" odjeću i obuče tradicionalnu bošnjačku nošnju. Zatim, bosanska vojska od preko 25.000 vojnika kreće na Kosovo gdje dobija dosta podrške od albanskog življa te nanosi veliki poraz Velikom Veziru, a potom 12. septembra 1831. godine, u Sarajevu, i zvanično se proglašava autonomija Bosne, što je praktično značilo puna nezavisnost Bosne, iako je diplomatski poručeno Sultanu da će se i dalje on smatrati vrhovnim vladarom Bosne. Sultan, potom uspijeva da unese neslogu među Bošnjake, i pridobija na svoju stranu Ali-agu Rizvanbegovića i Smail-agu Čengića, te salje veliki vojni kontigent od preko 30.000 vojnika na Sarajevo, te Bosanska vojska doživljava veliki poraz u maju 1832. godine. Husein Kapetan Gradaščević se povlači u Austriju i pokret za autonomiju Bosne, odnosno za punu nezavisnost Bosne, biva ugušen tek 1850. godine. Godine 1836. nekoliko Kapetana iz okoline Bihaća diže pobunu, koja je bila krvavo ugušena od strane vojnih trupa iz Anatolije. Sljedeća velika pobuna se desila 1840. godine, kada je ponovo Vezir bio istjeran iz Travnika, ali i ta pobuna biva uskoro ugašena od strane regularnih trupa osmanlijske vojske.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 185

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 12:20:19
RE: Bosna kroz istoriju
ZATIRANJE BOSNJAKA I FASISTICKI PROGRAM O USPOSTAVLJANJU VELIKE SRBIJE I VELIKE HRVATSKE NA RACUN BOSNE I BOSNJAKA

Poslije ajanskog ustanka 1849. godine 1850. godine Sultan šalje u Bosnu Omer-pašu Latasa, ranije autrijskog vojskovođu koji do kraja 1850. godine uspostavlja potpunu kontrolu nad Bosnom i ukida Kapetanije, te uvodi novi sistem vlasti, koji je dijelio Bosnu u 9 oblasti, od kojih je svaka bila pod vlašću Kajmakama. Isto tako u ovo vrijeme jačaju srpski i hrvatski nacionalni pokreti koji na temelju historijskih mitova prouzrokovani propagandom stvaraju fašistički program o uspostavljanju velike Srbije i velike Hrvatske na račun Bosne i Bošnjaka. Bošnjaci koji nisu imali nacionalni pokret sa kojim bi se odbranili postaju lahke žrtve srpskim i hrvatskim poslanicima u Bosni koji naručito preko vjerskih organizacija i štampanja lažne historije rade na posrbljavanju i hrvatizovanju Bošnjaka-pravoslavaca i Bošnjaka-katolika. Jedan od prvih koji se ovome suprostavljaju jeste bošnjački franjevac Ivan Frano Jukić isto poznat kao "Slavoljub Bošnjak" koji 1848. godine objavljuje ovaj tekst na bosanskom jeziku: "Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo." Nažalost ovo nepomaže i velika većina Bošnjaka - nemuslimana se odvaja u srpsku odnosno hrvatsku naciju na osnovi vjere te se odriču bosnjacke kulture, nošnji i bosanskoga jezika. Bošnjaci-muslimani uz jako mali dio Bošnjaka drugih vjera ostaju u bošnjačkoj naciji ali se od strane Srbije i Hrvatske i njihovih lokalnih satelita vodi hajka protiv njih u cilju totalnog uništenja bošnjačke nacije i uspostavljanja srpske i hrvatske dominacije na Balkanu i to pretežno srpske, što se može vidjeti u javno objavljenom planu jednog od utemeljaca ove politike ministra vanjskih poslova Srbije Ilije Garašanina "Načertanije". Godine 1877. Rusija, zajedno sa Austrijom, proglašava rat Osmanlijskom carstvu i već početkom 1878. godine Rusi dolaze skoro do Istanbula, poslije čega dolazi do primirja, gdje su Rusi bili ti koji su diktirali uslove, koji su naravno, isli puno više njima u prilog, nego njihovim saveznicima Austrijancima. Po ovome sporazumu Rusija obezbjeđuje Bugarskoj da se znatno proširi i dobije gotovo punu autonomiju od Turaka. Bosna, pak, je po tome dogovoru ostala dijelom Osmanlijskog cartsva, uz velike reforme, i po članu 14. toga sporazuma bosanski prihodi se od tada, pa u naredne tri godine, moraju trošiti isključivo u bosanske svrhe. Ova situacija je bila prilika za Bošnjake da ponovo pokrenu pitanje autonomije Bosne, što je u međunarodnim krugovima shvaćeno kao opasnost od novih sukoba, tako da ovaj mirovni sporazum biva korigovan u julu 1878. godine u Berlinu, na čuvenom "Berlinskom kongresu", gdje je odlučeno bez suglasnosti Bošnjaka da Bosna, iako teoretski i dalje pod vlašću Osmanlijskog carstva, bude okupirana i administrirana od strane Austro-Ugarske. Ovome se protive Bošnjaci te po odlasku osmanlijskih trupa iz Bosne stvaraju vlastitu vojsku od oko 90 000 vojnika odnosno nova bosanska vojska. Na njenu čelo se postavljaju bošnjački plemići kao što je bio Mehmed Šemsikadić. Oni privremeno proglašavaju nezavisno bosansku državu čija je zastava bila zlatni polumjesec i zvijezda na zelenoj podlozi što tada nije bilo samo vjerski simbol nego kao i ljiljan jedan narodni simbol Bošnjaka. Austro-Ugarska je započela svoju agresiju sa 200.000 vojnika te opet biva odbijena i dolazi do velikih problema njoj u osvajanju i okupaciji Bosne koju je planirala te zato povećava broj vojnika na 300.000 te opet ima problema pri osvajanju Bosne ali opet uspjeva srušiti bosansku odbranu i te 1878. godine ulazi u Bosnu i formalno je okupira sa čime pocinje doba Austro-Ugarske.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 195

  -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> -> ->  Autor: BL 078
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 13:03:32
RE: Bosna kroz istoriju
BOSNIANS,Istorija i ljepota Bosne

U cuvenom razgovoru sa Turskim beglerbegom, kada mu je Turski beglerbeg rekao: "Nema vise Bosne, a nece biti ni Bosnjaka, Huseine... Gines za drzavu koja nikad nije postojala niti ce." Husein Kapetan Gradascevic mu je odgovorio sljedecim rijecima: "Ima Bosne, beglerbeze i Bosnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti ce i poslije vas!"

Sve do dolaska Osmanlija, stanovnici Bosne bez obzira na vjersku pripadnost (hereticku, katolicku, pravoslavnu) nazivali su sebe Bosnjanima. Ovaj stari oblik imena naseg naroda, vremenom se, kao i jezik, mijenja u moderni oblik Bosnjaci, bas kao i oblici imena susjednih naroda - Srblji (Srbi), Horvati (Hrvati), Albanezi (Albanci) itd. Od sredine XIX. stoljeca, zbog slabljenja turske prevlasti i brzog osamostaljivanja Srbije i Crne Gore i jacanja autonomije Hrvatske (unutar Austro-Ugarske), Bosnjaci-pravoslavci, sve cesce se izjasnjavaju kao Srbi, a Bosnjaci-katolici kao Hrvati. Bosnjaci-muslimani ostaju pri svom imenu, koristeci naziv Bosnjak...
Bosnjaci su autohtoni narod Bosne sa milenijskim kulturno - politickim kontinuitetom. Razne seobe, progoni, i ratovi utjecali su na geografsku rasprostranjenost Bosnjaka, kako na Balkanu, tako i po svijetu. Najveca koncentracija Bosnjaka (oko 2 miliona) je u Bosni i Hercegovini i Sandzaku (Srbija i Crna Gora), a veliki broj Bosnjaka (oko 300,000) moze se naci i na americkom kontinentu (SAD i Kanada), zapadno-europskim zemljama, te u Turskoj (oko 5 miliona potomaka Bosnjaka, koji su se iselili za vrijeme Austro-Ugarske okupacije).


U srednjovjekovnoj Bosni, Bosnjaci su bili pripadnici heretickog vjerovanja i nisu priznavali ni katolicku ni pravoslavnu crkvu. Sta vise, od ovih crkava im je konstantno prijetila opasnost progona; sam rimski papa je tijekom srednjovjekovne Bosne poslao nekoliko krizarskih ratova na nasu zemlju sa ciljem unistenja bosnjacke hereze (pr. 1235-38, 1358 i dr.). Prisilne konverzije heretickih Bosnjaka na katolicanstvo, odnosno pravoslavlje, su postepeno uzimale svoga maha. Slomom Bosne od strane Turaka 1467 godine i kroz period Otomanske Bosne, Bosnjaci postepeno primaju Islam. Nacionalni identitet Bosanskih Srba, odnosno Bosanskih Hrvata se formira veoma kasno, tek polovinom 19 stoljeca, kada se Bosnjaci pravoslavne, odnosno, katolicke vjeroispovijesti, a pod znatnim lobiranjem srbijanskih i hrvatskih politickih misionara, odrodjuju od bosnjackog nacionalnog korpusa i na temelju zajednicke vjeroispovijesti pocinju nacionalno identifikovati sa susjednim pravoslavnim srbima, odnosno katolickim hrvatima. Tijekom austro-ugarskog perioda, Kallayev pokusaj ocvrscivanja jedinstvene bosnjacke nacije bio je osudjen na propast, iz razloga sto je proces identifikacije pravoslavaca sa srbima, i katolika sa hrvatima, bio daleko odmakao, pa tako i nije mogao uspjeti, jer su integracioni impulsi dolazili od okupatora - Austro-Ugarske, a ne iznutra. Poslije njegove smrti zabranjen je i bosanski jezik, 1907 godine.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 184

  -> -> -> -> ->  Autor: Prazina
Datum: 2008-07-09
Vrijeme: 21:27:38
RE: Bosna kroz istoriju
Pa nek sad ubiju engleskog princa, pa ce im se isto desiti!!!!

Hajde molim te, pa nisu princevi glineni golubovi !!!!!
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 177

  -> -> -> ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 20:47:36

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
Ne zacatavajte mi temu molicu lijepo.
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 151

  -> -> -> -> ->  Autor: dudo955
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 20:54:53
RE: Bosna kroz istoriju
Primljeno k'znanju
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 189

   Autor: Kevser vrelo
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 09:51:53

Mostarac
RE: Bosna kroz istoriju
Bosna

Rosna je ta
Bosna
Prkosna od sna je ta
Bosna
Bosa je ta
Bosna
Nema je u snovima ba
Bosna
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 170

  ->  Autor: anonimac
Datum: 2008-07-08
Vrijeme: 21:13:22

Skijaš
RE: Bosna kroz istoriju
http://img88.imageshack.us/img88/6212/mostar1cw4.jpg
http://img88.imageshack.us/img88/423/mostar2ox7.jpg
http://img246.imageshack.us/img246/7900/mostarstarimostzu1.jpg
Odgovori na odgovor Prijavi loš post
Čitano: 195

Forum administratori: Saka mirzet ROB60 Stub srama 
Zadnja poruka: prije 15 sati, 11 minuta
  • engineer : neutral Smile
  • ROB60 : Smile
  • ROB60 : Smile
  • ROB60 : BAJRAM MUBAREK OLSUN
  • ROB60 : Smile
  • ROB60 : poz.engi  Smile
  • engineer : voZdra
  • engineer : voZdra raja
  • engineer : Smile
  • ROB60 : Smile Smile
Da bi vikali morate biti ulogani i imati najmanje 100 postova na forumu!
Najbolje.ba - pronađite najbolje usluge u gradu

Najnovije

Multimedia

Aktuelno na forumu

Osvježi 
Još novih poruka…

Marketing

BiH vs Slovacka
BiH vs Slovacka

Statistika

Trenutno 60 gostiju na sajtu
Posjeta: 129.010.370
Članova: 128.163